Na loše kredite potrošili 51 milion manje

Bez autora
Jan 29 2017

Loši krediti na kraju 2016. u bankama čine 248,8 miliona eura i to je 51 milion manje nego u decembru 2015. godine. To su preliminarni podaci Centralne banke. U procentima nekvalitetnih kredita na kraju prošle godine bilo je 10,3 odsto. Iz monetarne vlasti dodaju da je situacija bolja nego godinu ranije kada je udio loših kredita bio 12,57 odsto. Da nekvalitetni krediti ne oterećuju samo bankarski sektor potvrđuje da u otplati kasne i korisnici sredstava koja pozajmljuju od Investiciono razvojnog fonda. Međutim, taj problem je u toj instituciji mnogo manji nego u bankama, saopštio je Radiju Crne Gore Direktor Fonda Zoran Vukčević.

Na loše kredite potrošili 51 milion manjeLoši krediti na kraju 2016. u bankama čine 248,8 miliona eura i to je 51 milion manje nego u decembru 2015. godine. To su preliminarni podaci Centralne banke dostavljeni Radiju Crne Gore.

U procentima nekvalitetnih kredita na kraju prošle godine bilo je 10,3 odsto. Iz monetarne vlasti dodaju da je situacija bolja nego godinu ranije kada je udio loših kredita bio 12,57 odsto.

Da nekvalitetni krediti ne oterećuju samo bankarski sektor potvrđuje da  u otplati kasne i korisnici sredstava koja pozajmljuju od Investiciono razvojnog fonda. Međutim, taj problem je u toj instituciji mnogo manji nego u bankama, saopštio je Radiju Crne Gore Direktor Fonda Zoran Vukčević.

 „Kada su u pitanju naši plasmani NLP ili nekvalitetni krediti kreću se od 3,4 do 6,2 odsto.  I taj podatak govori o našoj efikasnosti. Mi želimo da se zaštitimo od nenamjenske upotrebe sredstava, da imamo što više uspješnih projekata, jer se bavimo razvojem. Zamislite kada bi bilo učešće loših kredita u IRF-u  26, 17, 13 procenata mi ne bi mogli da opstanemo na tržištu“, rekao je Vukčević.

U IRF-u se okvirno nedjeljno odobri oko desetak kredita. Vodi se računa, navodi Vukčević, o svakom detalju, kako bi se spriječile zloupotrebe.

  „Fokusirani smo na to da obezbijedimo svu potrebnu dokumentaciju da bi smo bili sigurni da će novac biti potrošen namjenski. Moram naglasiti da je bilo pokušaja da ljudi traže novac za jedno sa namjerom da ta sredstva potroše na nešto drugo. Međutim, kroz našu proceduru moraju proći svi upravo iz razloga da se ne bi desila neka zloupotreba. Da napomenem, da smo tokom minule dvije godine imali jedan slučaj nenamjenskog trošenja sredstava i jedan djelimičnog nenamjenskog korišćenja kredita koji je odobrio Fond”, pojasnio je Vukčević.

Dodao je i to da se Fond ne finansira iz budžeta, već isključivo od pozajmica na međunarodnom tržištu. Glavni partner je Evropska investiciona banka.

„IRF je do prije dvije godine imao redovne kontrole EIB-a  Međutim, 2016. godine smo dobili saglanost od te međunarodne finansijske institucije da apsolutno nema monitoriringa. Znači, ni jedne kontrole nije bilo u prošloj godini ni na polugodišnjem ni na tromjesečnom nivou“, istakao je Vukčević.

 Inače, od osnivanja IRF je plasirao 438 miliona eura. Na početku rada desetak miliona godišnje, a samo prošle godine deset puta više ili 128 milona eura.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik