Slovenskim građevinarima u krizi i cijelom tržištu nekretnina upućena nedvojbena poruka: ne zovite državu u pomoć – snizite cijene!

Kupci u Sloveniji prerano su povjerovali da bi visoke cijene stanova mogle baš sada krenuti na niže razine, bliže stvarnoj kupovnoj moći, i to u stambenim naseljima što ih gradi Vegrad, treća po veličini građevinska tvrtka koja se u posljednje vrijeme našla u velikim likvidnosnim poteškoćama.

Vegradu, sa sjedištem u Velenju, a najvećim poslovima u Ljubljani, slovenske banke blokirale su svih 10 transakcijskih računa. Svi koji maštaju o useljenju u vlastiti stan ili o preseljenju u veći ponadali su se da će Vegrad sada sniziti cijene neprodanih stanova.

Na lokaciji Celovški dvori u Ljubljani Vegrad dovršava stambeno naselje sa 833 stana od kojih 242 još nisu prodana. Ljubljanski župan Zoran Janković, koji je za potrebe gradske stambene politike kupio pozamašan dio tamošnjih stanova, savjetovao je svojoj prijateljici Hildi Tovšak, direktorici i jednoj od većih vlasnica Vegrada, ono što očekuje i većina potencijalnih kupaca: Snizi cijene, prodaj stanove i tvrtka može nastaviti život bez trenja s radnicima koji svako malo šalju štrajkaške poruke da neće raditi bez plaće i plaćenih prekovremenih sati.

Neuspješne konklave

Nadzorni odbor Vegrada prošloga se tjedna zatvorio u cjenovničke konklave. Nakon višesatnog vijećanja uprava i nadzornici šturo su obavijestili javnost da će stanovima na lokaciji Celovški dvori sniziti cijenu koja sada iznosi oko 3000 eura, ali da ih ne mogu prodavati po cijeni nižoj od 2400 eura po četvornom metru.

Janković je spominjao 2000 eura kao realan domet poželjnih sniženja, a potencijali kupci već su počeli raditi kalkulacije sa 1800 eura za kvadrat stambenog prostora. Vegrad, dakle, ne da kvadrat ispod 2400 eura i to na ne baš najboljoj lokaciji, s mnogo stanova na malo prostora.

Ne popušta ni konkurencija. U bloku R5, Zupančičeva jama, za četvorni metar stana traži se 3200 eura, u Njegoševom kvartu – 4200, a na prestižnoj lokaciji ispod Ljubljanskoga grada čak 6000 eura. Razvaljivači prenapuhanih cijena uporno stavljaju na stol dokumente s nezgodnim dokazima. Ovih dana tako je razotkriven ugovor iz kojega je vidljivo da su izvođači stambenog bloka Livade na obali kraj Izole pristali obaviti gradnju, instalacijske i obrtničke radove, sve zajedno za 668 eura po kvadratu.

Gašpar Mišič prodaje na slovenskoj obali stanove po cijeni od 4000 do 6000 eura. Priznao je da ga kvadrat stoji oko 2500 eura. Očito da se mnogi žele omastiti prostornom rentom. To polazi za rukom i onim nadobudnim poduzetnicima koji nemaju nikakve predispozicije za bavljenje stanogradnjom. Imaju samo njuh za prepoznavanje staništa dobre zarade, pa nek’ traje dok traje.

Banke mute vodu

Zašto ne padaju cijene za koje mnogi drže da su prenapuhane i dugoročno neodržive? Ovdje se smatra da investitori ne bi mogli prkositi zakonima ponude i potražnje da ih u tome ne podržavaju banke.Izloženost domaćih banaka prema građevinarstvu gotovo je dramatična. Na klackalici je 1,5 milijardi eura - toliko su banke posredovale novca građevinarstvu koje je u međuvremenu zagazilo u duboku krizu. Banke se zacijelo ježe od pomisli da bi morale utjerivati svoja potraživanja ovršnim postupcima nad založnim kvadratima stambenog prostora kojemu je u međuvremenu osjetno pala vrijednost.

Sačuvaj nas Bože jeftinog stambenog kvadrata, mrmljaju banke sebi u bradu, namigujući građevinarima i ostalim ulagačima da ne paničare: pa valjda ćemo se nekako izvući iz krize potražnje.

Država neće intervenirati u krizu građevinarstva

Nikakva prenemaganja aktera na tržištu nekretnina nisu impresionirala Mateja Lahovnika. Ministar gospodarstva poručio je svima da država neće intervenirati u krizu građevinarstva. “Uvođenje bilo kakvih subvencija u sadašnjim okolnostima imalo bi učinak dodatnog upuhivanja zraka u inače prenapuhan balon nekretnina”, ističe on. Ekonomist Bogomir Kovač također smatra da cijene stanova mogu realno biti i do 40 posto niže nego što su bile na vrhuncu ciklusa. Igor Masten, jedan od prodornijih mlađih ekonomista, savjetuje kupcima da pričekaju s kupnjom stana, tvrdeći da je i 2000 eura po kvadratu još uvijek prenapuhano. On upozorava da će trgovci nekretninama dokazivati kako se cijene ne mogu dalje smanjivati. Za Mastena to su opasne zablude. “Čekanje da se dogodi neko čudo koje bi učinilo održivim sadašnje (pre)visoke cijene, moglo bi nas gurnuti u položaj iz kojeg zaista neće biti izlaza”, poručuje Masten.