Čak 44.869 penzija mesečno ide u bivše republike

Bez autora
Feb 23 2017

Iz srpskog penzijskog fonda put bivših jugoslovenskih republika svakog meseca krene 44.869 penzionih čekova. Najviše ih odlazi u Republiku Srpsku - 11.650, pa u Hrvatsku (10.613), Federaciju BiH (7.997), Crnu Goru (5.958), Makedoniju (5.510) i Sloveniju (3.141).S druge strane, Fond PIO nema evidenciju drugih država koje isplaćuju penzije našim ljudima, niti korisnici imaju obavezu da o inostranoj penziji obaveštavaju Fond PIO. Zbog toga ne postoji precizan zbirni podatak o broju korisnika koji imaju prebivalište u Srbiji a penzije primaju iz drugih država.

Čak 44.869 penzija mesečno ide u bivše republikeIz srpskog penzijskog fonda put bivših jugoslovenskih republika svakog meseca krene 44.869 penzionih čekova. Najviše ih odlazi u Republiku Srpsku - 11.650, pa u Hrvatsku (10.613), Federaciju BiH (7.997), Crnu Goru (5.958), Makedoniju (5.510) i Sloveniju (3.141).

S druge strane, Fond PIO nema evidenciju drugih država koje isplaćuju penzije našim ljudima, niti korisnici imaju obavezu da o inostranoj penziji obaveštavaju Fond PIO. Zbog toga ne postoji precizan zbirni podatak o broju korisnika koji imaju prebivalište u Srbiji a penzije primaju iz drugih država.

Prema rečima Miroslava Mirića iz Fonda PIO, u vreme postojanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, svaka republika imala je svog nosioca penzijskog i invalidskog osiguranja, a zakonski propisi uređivali su ostvarivanje prava na penziju tako što je za odlučivanje o pravu bio nadležan onaj fond kod koga je osiguranik ostvario poslednje osiguranje.

- Naravno, pri utvrđivanju ispunjenosti uslova za penzionisanje, kao i za određivanje visine penzije, uziman je u obzir staž navršen kod svih republičkih fondova, kao i kod Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika - kaže Mirić.

Naš sagovornik objašnjava da je, raspadom federacije, u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja nastao pravni vakuum. Dovedeno je u pitanje preuzimanje staža ostvarenog u drugim republikama, jer je potpuno jasno bilo da refundacija neće biti moguća, ili bar da se neće uraditi na onaj način kako je to bilo uređeno u SFRJ.

- Jedino ograničenje ogledalo se u tome što se staž ostvaren u drugim republikama priznavao samo do dana kada su te republike stekle nezavisnost, odnosno dok su bile deo jedinstvenog pravnog sistema - kaže Mirić.

- Kasnije je unapređenje međusobnih odnosa novonastalih država omogućilo sklapanje bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju koji su u pravne sisteme tih država uneli novu proceduru, ponovno određivanje penzije, koje se često kraće naziva preračun.

Ponovno određivanje penzije je procedura koja omogućava penzionerima koji su svoje pravo ostvarili uračunavanjem staža ostvarenog u dve ili više republika SFRJ da svaki nosilac osiguranja preuzme obavezu isplate penzije za staž koji je kod njega ostvaren. Stupanjem međunarodnih ugovora na snagu, nastupila je obaveza za nosioce osiguranja da sve takve korisnike penzija prepoznaju i da za njih po službenoj dužnosti pokrenu postupke.

- Postupci se, međutim, pokreću samo za korisnike koji su pravo ostvarili u periodu od izdvajanja republike u kojoj su ostvarili staž iz SFRJ, do dana kada je sporazum o socijalnom osiguranju sa tom državom počeo da se primenjuje - kaže naš sagovornik.

- U postupku ponovnog određivanja penzije svaki nosilac osiguranja utvrđuje pravo na penziju prema sopstvenim propisima, pa se iz tog razloga dešava da neki zahtevi budu odbijeni i da staž ostvaren u drugoj republici ostane i dalje, a nekada i trajno, na teret nosioca osiguranja koji je priznao pravo na penziju.

Za pokretanje postupka za ponovno određivanje penzije nisu propisani rokovi, ali su svi nosioci osiguranja, jer je to i njima u interesu, većinu postupaka pokrenuli odmah po početku primene sporazuma. Datum pokretanja postupka značajan je jer se pravo na penziju u drugoj državi ostvaruje tek od prvog dana narednog meseca po pokretanju postupka. Najveći deo njih je odavno i završen, a broj nezavršenih je iz dana u dan sve manji.

Nažalost, pokretanje postupaka po međunarodnim ugovorima otkrilo je i to da je izvestan broj penzionera iskoristio nedostatak komunikacije između nosilaca osiguranja nekada jedinstvene države u periodu pre sklapanja sporazuma i ostvario istovremeno pravo na penziju u Srbiji i u nekoj drugoj državi, a na osnovu potpuno ili delimično istih perioda osiguranja. Svi ovakvi slučajevi obrađeni su u skladu sa zakonskim propisima, što je za posledicu imalo obavezu ovih korisnika da vrate nepravilno primljene iznose penzija.

Penzioneri koji su u postupcima za ponovno određivanje davanja ostvarili pravo na penziju u drugoj državi, u potpuno su istoj pravnoj poziciji kao i oni koji su penzionisani u vreme kada su međunarodni sporazumi već bili u primeni. To podrazumeva da im se penzija isplaćuje neposredno, na devizni račun u banci koju su sami odabrali, kao i to da su u obavezi da inostrane nosioce osiguranja obaveštavaju o promenama koje mogu da budu od uticaja na korišćenje prava na penziju. To se naročito odnosi na penzionere koji se zaposle ili počnu da se bave samostalnom delatnošću.

Njima se preporučuje da pre ulaska u obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje prethodno provere da li ta činjenica predstavlja razlog za obustavu isplate penzije prema pravnim propisima države iz koje tu penziju primaju.

"Preračun" nije isti za sve

Različite prosečne visine penzija u drugim državama uslovile su da procedura preračuna nema istu "popularnost" kod svih korisnika na koje je primenjena. Nezadovoljstvo nekih penzionera dovelo je čak i do toga da inicijativa za ocenu ustavnosti sporazuma između SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine o socijalnom osiguranju stigne do Ustavnog suda Republike Srbije. S druge strane, brojni penzioneri koji su deo staža ostvarili u Hrvatskoj, a naročito u Sloveniji, pozdravili su sklapanje sporazuma, nadajući se da će nakon ponovnog određivanja penzije uvećati svoje mesečne prihode.

Najpovoljniji sporazum sa Slovenijom

Po sporazumu sa Hrvatskom, u slučaju negativnog rešenja, uračunat staž ostaje trajno na teret fonda koji je prvi priznao pravo. Sporazumi sa BiH i Crnom Gorom omogućavaju korisniku penzije da sam podnese zahtev kada ispuni uslove.

U slučaju Makedonije i Slovenije dozvoljava se ponovno pokretanje postupaka po službenoj dužnosti. Sporazum sa Slovenijom je naročito povoljan, jer i korisnicima invalidskih penzija omogućava da ostvare pravo na starosnu penziju u drugoj državi po ispunjenju uslova ukoliko uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju nisu bili ispunjeni po propisu druge države.

Mali iznosi, ali bez zastoja

Fond PIO isplaćuje penzije korisnicima koji žive u bivšim republikama SFRJ oko 24. u mesecu za prethodni mesec i ne postoji bilo kakav zastoj u isplati, niti problem. Korisnicima koji žive u drugim državama penzije se isplaćuju tromesečno, zbog relativno niskih iznosa penzija i velikih bankarskih troškova po ovim transferima. Takođe i ove isplate idu redovno, bez ikakvog zastoja ili problema.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik