Nedavni susret Kolinde Grabar Kitarović, predsjednice Hrvatske, i Sergeja Lavrova, ministra vanjskih poslova Rusije, na marginama konferencije o sigurnosti u Minhenu, prošao je prilično nezapaženo u BiH, iako su tom prilikom postigli dogovor o snabdijevanju prirodnim plinom samo Rafinerije u Bosanskom Brodu, a ne cijele BiH, kako je planirano projektima „BH-Gasa“ starim skoro više od sedam godina! Da stvar bude gora, vlast u BiH uopće nije ni reagirala na izjavu Grabar-Kitarović da će “Hrvatska Rafineriji u Bosanskom Brodu, koja je u vlasništvu ruske tvrtke „Zarubežnjeft“, dati spoj na plin, a ruski vlasnici ubrzati modernizaciju toga naftnog postrojenja“. Radi se, naime, o sjevernom ulazu prirodnog plina u BiH koji podrazumijeva izgradnju transportnog plinskog sistema iz pravca Zenice, preko Doboja, do Bosanskog Broda i granice s Hrvatskom. Međutim, nakon dogovora Grabar-Kitarović i Lavrova da će plin dobiti samo Rafinerija u Bosanskom Brodu, faktički cijeli projekt pada u vodu.
Nedavni susret Kolinde Grabar Kitarović, predsjednice Hrvatske, i Sergeja Lavrova, ministra vanjskih poslova Rusije, na marginama konferencije o sigurnosti u Minhenu, prošao je prilično nezapaženo u BiH, iako su tom prilikom postigli dogovor o snabdijevanju prirodnim plinom samo Rafinerije u Bosanskom Brodu, a ne cijele BiH, kako je planirano projektima „BH-Gasa“ starim skoro više od sedam godina!
Najisplativiji projekt
Da stvar bude gora, vlast u BiH uopće nije ni reagirala na izjavu Grabar-Kitarović da će “Hrvatska Rafineriji u Bosanskom Brodu, koja je u vlasništvu ruske tvrtke „Zarubežnjeft“, dati spoj na plin, a ruski vlasnici ubrzati modernizaciju toga naftnog postrojenja“.
Radi se, naime, o sjevernom ulazu prirodnog plina u BiH koji podrazumijeva izgradnju transportnog plinskog sistema iz pravca Zenice, preko Doboja, do Bosanskog Broda i granice s Hrvatskom. Međutim, nakon dogovora Grabar-Kitarović i Lavrova da će plin dobiti samo Rafinerija u Bosanskom Brodu, faktički cijeli projekt pada u vodu.
U državnoj firmi „BH–Gasu“, očito svjesni ovog problema, kažu za naš list da više od deset godina to preduzeće promovira ovaj projekt kao najisplativiji plinski projekt u BiH, a za koji postoji analiza tržišta i projektna dokumentacija još od prije rata.
Jasmin Salkić, direktor „BH-Gasa“, rekao nam je da je firma na čijem je čelu s hrvatskim operaterom transportnog sistema, kompanijom „Plinacro“, osigurala saglasnost Vlade Hrvatske još 2010. godine o priključenju BiH na plinski sistem Hrvatske.
- Upravo tom saglasnošću dato je državi BiH da se priključi na transportni plinski sistem Hrvatske, a ne samo jednom privrednom subjektu. Ovdje je riječ o međunarodnim interkonekcijskim tačkama, a projekt je nominiran na listu projekata od interesa za Energetsku zajednicu jugoistočne Evrope - kaže Salkić.
Razvoj tržišta
On tvrdi da su planovi da se samo Rafineriji u Bosanskom Brodu osigura plin u direktnoj suprotnosti sa stavovima Evropske unije i Energetske zajednice.
- „BH-Gas“ je u svojim razvojnim planovima uvijek potencirao ovaj pravac upravo zbog razvoja tržišta i potreba Rafinerije Bosanski Brod za prirodnim plinom. Ali dogovor o snabdijevanju prirodnim plinom samo Rafinerije, odnosno izgradnja plinovoda samo do “vrata” Rafinerije, urušava i posljednju nadu da će BiH dobiti novi transportni plinovod potreban našoj zemlji – kaže Salkić.
Apel nadležnim institucijama
Salkić kaže da „BH-Gas“ na ovaj način apelira na sve nadležne institucije u BiH da se ovo pitanje rješava cjelovito na nivou države, a ne u interesu pojedinačnih subjekata.
- Posebno imajući u vidu da je postojeći transportni plinovod Zvornik – Zenica izgrađen 80-ih godina prošlog stoljeća i da nije održavan u RS – kaže Salkić.