Posle višegodišnjeg pada, prvi put od 2008. godine u 2016. zabeležen je rast proizvodnje i prodaje građevinskog materijala. Proizvođači građevinskog materijala, koji su prethodnih godina radili sa polovinom kapaciteta, sve su uposleniji i to zahvaljujući povećanom izvozu. Međutim, upozoravaju da ih i dalje ugrožava nelegalna konkurencija, a u resornom sindikatu navode da su među najmanje plaćenim radnicima u Evropi. Od oko 100 ciglana koliko ih je nekad bilo u Srbiji ostalo je desetak. Pre deceniju bilo je 7.000 zaposlenih u industriji građevinskog materijala, a sada ih je oko 2.000. Opstali su samo najjači, kad pada tražnja počinju da rade ispod cene koštanja i jedan po jedan propada. Naravno da se radi i na crno, kaže Momčilo Radojčin, generalni direktor "Industrije građevinskog materijala" Novi Bečej.
Posle višegodišnjeg pada, prvi put od 2008. godine u 2016. zabeležen je rast proizvodnje i prodaje građevinskog materijala. Proizvođači građevinskog materijala, koji su prethodnih godina radili sa polovinom kapaciteta, sve su uposleniji i to zahvaljujući povećanom izvozu. Međutim, upozoravaju da ih i dalje ugrožava nelegalna konkurencija, a u resornom sindikatu navode da su među najmanje plaćenim radnicima u Evropi.
Od oko 100 ciglana koliko ih je nekad bilo u Srbiji ostalo je desetak. Pre deceniju bilo je 7.000 zaposlenih u industriji građevinskog materijala, a sada ih je oko 2.000.
"Opstali su samo najjači, kad pada tražnja počinju da rade ispod cene koštanja i jedan po jedan propada. Naravno da se radi i na crno", kaže Momčilo Radojčin, generalni direktor "Industrije građevinskog materijala" Novi Bečej.
"Moram da naglasim da je vrlo prisutno raslojavanje tržišta, traže se najskuplji proizvodi i traže se najjeftiniji. Može se videti da je i uvoz porastao", kaže Petar Miljković iz "Zorka keramike" u Šapcu.
Opstaju, kako kažu, zahvaljujući izvozu od 60 odsto proizvodnje.
"Najveća tržišta su nam Kosovo, Albanija, Bugarska, Rumunija. Ono što je značajno jeste da je u prethodnoj godini povećan broj izdatih građevinskih dozvola, što je značajno, jer se naš materijal upotrebljava u individualnoj stambenoj gradnji i za adaptaciju", kaže Slavica Živković, sekretar Udruženja proizvođača građevinskog materijala.
Vrednost izvedenih građevinskih radova u prošloj godini veća je pet odsto nego 2015. godine. Za trećinu je više novih ugovora i izdatih dozvola. Najviše se gradi u Beogradu, Novom Sadu i na Zlatiboru.
"Mi smo prošle godine imali veliko učešće nelegalne gradnje koje se ogleda u prodaji građevinskog materijala, ali se statistički kao broj izgrađenih stanova ne vidi. Taj trend se nastavio nešto manjim tempom i ove godine. Ljudi neprincipijelno koriste da završe, čak i započnu nove objekte, koriste uslove legalizacije", kaže Aca Popović iz Privredne komore Srbije – Odbora za građevinu.
U građevini radi 12 odsto zaposlenih u republici. Četvrtina zaposlenih su sezonski građevinci.
"Nema dovoljno radnika za građevinarstvo u Srbiji i često se dovode podizvođači, nalaze radnike bukvalno po ulicama koji su potpuno neobučeni za rad u građevinarstvu. Često se primaju plate na crno, tako da je to hleb sa sedam kora", navodi Saša Torlaković, predsednik Sindikata radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala Srbije.
Prema najavama resornog ministarstva vrednost građevinskih radova na kojima mogu da rade domaće firme u naredne dve godine je 970 miliona evra. Međutim, sudeći po podacima uskoro neće imati školovanih zidara. Ove godine, u celoj republici, upisano je svega 10 učenika koji uče za zidara.