Devizne štediše iz bivših jugoslovenskih republika ostvaruju prava

Bez autora
Mar 09 2017

Po presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, devizne štediše iz bivših jugoslovenskih republika polako ostvaruju svoja prava. Posle oštećenih štediša Ljubljanske banke, na redu su i štediše nekadašnjih srpskih banka – Invest banke Sarajevo i Tuzla i Jugobanke Split, čije će dugove otplaćivati država Srbija.Štediše tih banaka od ponedeljka u Beogradu mogu da podnose zahteve za isplatu duga. Pravo imaju devizne štediše iz bivših jugoslevenskih republika koji su položili uloge do 27. aprila 1992. godine. Uprava za javni dug saopštava da je rok za primanje zahteva godinu i po dana, kada će početi isplata prvih uloga.

Devizne štediše iz bivših jugoslovenskih republika ostvaruju pravaPo presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, devizne štediše iz bivših jugoslovenskih republika polako ostvaruju svoja prava. Posle oštećenih štediša Ljubljanske banke, na redu su i štediše nekadašnjih srpskih banka – Invest banke Sarajevo i Tuzla i Jugobanke Split, čije će dugove otplaćivati država Srbija.

Štediše tih banaka od ponedeljka u Beogradu mogu da podnose zahteve za isplatu duga. Pravo imaju devizne štediše iz bivših jugoslevenskih republika koji su položili uloge do 27. aprila 1992. godine. Uprava za javni dug saopštava da je rok za primanje zahteva godinu i po dana, kada će početi isplata prvih uloga.

U saopštenju Ministarstva finansija navodi se da će se dug isplaćivati u deset polugodišnjih rata počev od 31. avgusta 2018. godine i to na svakih šest meseci.

Procena je da suma koja je uračunata sa kamatama dostiže 310 miliona evra, a da će dug biti isplaćen na osnovu zakona usvojenog prošle godine i preporuka Suda za ljudska prava u Strazburu.

S obzirom na to da štediše Invest banke Sarajevo i Tuzla i Jugobanke Split ne mogu svoje zahteve za isplatu stare devizne štednje da podnose elektronskim putem, njih dvadesetak je došlo, ali nisu hteli da govore pred kamerama.

U Sremskoj ulici u Beogradu u Upravi za javni dug od tri do pet mogli su da podnesu zahtev. Međutim ono što nije poznato je koliki je broj klijenata štediša Jugobanke i Invest banke i da li je država mogla bolje da reaguje 2005. godine poput Ljubljanske banke.

"Mi smo odlazili kod guvernera Radovana Jelašića i ukazivali na to da može da se otkupi devizna štednja, međutim oni su mislili da ako se banke oteraju u stečaj da neće biti u obavezi da to vrate, ali garant je bila država Srbija a ne te banke", kaže predsednik Udruženja starih deviznih štediša Radovan Đuričić.

Prema rečima oštećenih štediša u Bosni i Hercegovini, Ljubljanska banka ih je i pre presude suda u Strazburu ohrabrivala da prevremeno prodaju uloge uz popust od najmanje 20 odsto preko ovlašćenih agencija. To je pravdala neizvesnošću isplate pitanja sukcesije imovine bivše SFRJ i sl. Tako je dug od 300 miliona maraka otkupljen za mnogo manju sumu.

Kad je reč o nerezidentima štedišama propale Invest banke oni će dobiti obveznice ali za sada se njima ne može trgovati na berzi.

"Taj oblik neće biti zgodan za trgovanje sa našim trgovinskim institucijama pošto je zakonom regulisano da su te obveznice regulisane donosiocu na ime. Tako da mi ne očekujemo neko zvanično trgovanje, moguće da će biti dozvoljen prenos tih obveznica ali zvaničnu informaciju nemamo", objašnjava Branislav Jorgić Jorgić broker i sekretar Udruženja berzanskih kuća.

Uprava za javni dug po podnošenju zahteva dužna je da da odgovor podnosiocu zahteva u roku od 120 dana. Pravo na isplatu imaju i naslednici i zastupnici nerezidenata.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik