Tema - Bosna i Hercegovina

Predloženi Energetski zakon BiH nema za cilj integraciju tržišta

Predloženi Energetski zakon BiH odstupa od zahtjeva Energetske zajednice i trećeg Energetskog paketa zato što nema za cilj integraciju, već dezintegraciju tržišta, zato što daje entitetima legitimitet države i zato što sav teret navedenog pada na leđa potrošača - saopćeno je iz BH-Gas.

Iz ove kompanije navode da su proteklih dana u sredstvima javnog informisanja objavljeni naslovi u vezi posljedica neusvajanja Energetskog zakona BiH, u smislu obaveza koje BiH ima na osnovu potpisanog Ugovora o uspostavi Energetske zajednice JIE, te da u tom smislu žele ukazati na određene činjenice.

- U proteklih nekoliko godina predstavnici Federacije BiH, konkretno Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i BH-Gasa su svojim učešćem u radnim grupama za izradu i usaglašavanje zakonskih rješenja iz oblasti prirodnog gasa na državnom nivou pokušali osigurati da predložena zakonska rješenja uvaže sve potrebne aspekte, i kao takva sačine osnovu za efikasno funkcionisanje tržišta gasa u BiH - navodi se u saopćenju Bh-Gasa.

To se, kako ističu, primarno odnosi na legislativu koja proizilazi kao obaveza iz članstva BiH u Energetskoj zajednici, administrativno uređenje BiH, karakteristike postojeće potrošnje i potrebu efektivnog uvezivanja ovog tržišta sa zemljama regije u cjelinu koja se naziva intergrisano tržište.

Iz BH-Gasa navode da to nažalost nije bio koncept koji je odgovarao predstavnicima iz Republike Srpske, a koji je posljedično doveo do toga "da nakon više od deset godina od stupanja na snagu Ugovora o uspostavi Energetske zajednice u našem medijskom prostoru imamo proizvoljna tumačenja zašto ova zemlja nema adekvatna zakonska rješenja na državnom nivou".

- Ono što javnosti nije prezentirano, a od ključnog značaja je za potpuno razumijevanje statusa ove zemlje u pogledu „sankcioniranja“ uslijed neusvajanja „adekvatnih“ zakonskih rješenja je da predloženi Energetski zakon nije primjena Trećeg Energetskog paketa, koji za primarno postavlja obavezu postojanja jednog državnog regulatora s punim ingerencijama, a ne više entitetskih regulatornih tijela kako je predloženo u pomenutom zakonu - ističu iz BH-Gasa.

Podsjećaju da BiH ima jedan ulaz i pravac snabdjevanja prirodnim gasom, koji bi, kako navode, usvajanjem navedenog zakona bio pod kontrolom jednog entiteta.

- Drugim riječima, bez regulisanja tržišta s državnog nivoa potrošači u Federaciji BiH bi bili prepušteni samostalnim i nekontrolisanim odlukama regulatora i kompanija iz Republike Srpske u vezi raspodjele kapaciteta. Ovdje posebno želimo podsjetiti na potrošnju prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo u zimskom periodu, a koja tada čini oko 90 posto ukupne potrošnje u BiH - dodaju iz BH-Gasa.

U saopćenju među ostalim navode da bi ratni dug koji BiH ima prema ruskom Gazpromu (neotplaćeno oko 98 miliona dolara) time pao na teret jednog entiteta, Federacije BiH, s naglaskom da je dosadašnjih oko 6,4 miliona dolara otplaćeno samo od jednog entiteta, opet Federacije BiH.

- BH-Gas je u svom dosadašnjem radu jasno pokazao da čini najveće napore da sa svoje pozicije doprinese realizaciji obaveza koje je ova zemlja preuzela na bazi međunarodnih ugovora, ali nikad nećemo podržati prijedloge koje su želja lista bilo kojeg entiteta, a ne realizacija državnih obaveza na način kako Treći Energetski paket mora biti transponiran u domaće zakonodavstvo. Želimo naglasiti da BH-Gas u potpunosti podržava transponiranje Trećeg Energetskog paketa u domaće zakonodavstvo, ali u izvornom obliku, što je uostalom i obaveza prema Ugovoru, ali sve devijacije od navedenog nije odgovornost niti Federacije BiH, a time ni BH-Gasa - navode iz ove kompanije.