Iako je u Hrvatskoj početkom ove godine zabilježena najveća razina nezaposlenosti u posljednje četiri godine, za pojedina zanimanja i u vremenu velike gospodarske krize ima dovoljno posla.

U siječnju je tako posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) radno mjesto pronašlo 4760 radnika, a najviše njih zaposleno je u djelatnosti prerađivačke industrije, trgovine, obrazovanja te pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane.

Točnije, među zaposlenima najviše je bilo prodavača, čistačica, administrativnih službenika, konobara, kuhara, medicinskih sestara, ekonomskih službenika, radnika na proizvodnoj liniji, doktora medicine te vozača teretnih vozila.

Najtraženiji su, pak, bili vinogradarski radnici, konobari, prodavači, čistačice, komercijalisti, radnici na proizvodnoj liniji, kuhari, medicinske sestre, drvoprerađivački radnici te sobarice.

Radnici tih zanimanja ne moraju se bojati za svoja radna mjesta unatoč činjenici da je u zemlji gotovo 310.000 nezaposlenih, a prvom ovogodišnjem mjesecu na Zavodu za zapošljavanje evidentirano je 18.017 osoba više nego mjesec ranije, odnosno čak 55.271 nezaposleni više nego u prošlogodišnjem siječnju. Iako analitičari predviđaju da nam rekordna nezaposlenost tek predstoji, upozoravaju ipak kako se ona vjerojatno neće približiti brojci od 400.000.

Prema prognozama, rast nezaposlenosti trebao bi se zaustaviti u drugom tromjesečju, i to pod utjecajem sezonskog zapošljavanja. Prve znakove oporavka na tržištu rada moguće je, međutim, očekivati tek iduće godine, a poznato je da i kad dođe do gospodarskog rasta, taj se pozitivni efekt tek naknadno očituje na tržištu rada.

Što se, pak, tiče programa prekvalifikacija, koji postaju dodatno zanimljivi u kriznim vremenima, problem je, naglašavaju u Zavodu, što se u njih ne mogu uključiti osobe niže razine obrazovanja, nego samo oni koji imaju završena zanimanja u najmanje trogodišnjem programu srednjoškolskog obrazovanja.

Stoga se, napominju, češće koriste programi stručnog osposobljavanja i programi stručnog usavršavanja. Lani je u te programe obrazovanja prema potrebama tržišta rada bilo uključeno 3025 nezaposlenih osoba.

Najtraženiji su kraći programi - oni koji traju do tri mjeseca i u kojima je naglasak na praktičnim vještinama i znanjima, primjerice zavarivači te pomoćni kuhari, i u koje se mogu uključiti nezaposleni samo sa završenom osnovnom školom.