Donacije i sopstveni bizniz smanjuju nezaposlenost

Bez autora
Apr 03 2017

Broj mladih bez posla za godinu dana smanjen je za 23.000. I dalje najveći procenat nezaposlenosti mladih je na jugu Srbije - 34 odsto , ali se i taj broj postepeno smanjuje dolaskom velikih kompanija i razvojem malog biznisa. Mladi imaju ideje, ali im najveći problem predstavlja novac.U Bujanovcu sa 43.000 stanovnika, bez posla je skoro šest hiljada, što je, s obzirom na procenat onih koji su sposobni za rad - visok broj. Od njih, skoro svaki četvrti je mlađi od 30 godina. Da pokrene sopstveni biznis - izradu košnica, odlučio se Stefan Manasijević. On je konkurisao i dobio donaciju od 10.000 evra u programu Evropske Unije i Vlade Švajcarske.

Donacije i sopstveni bizniz smanjuju nezaposlenostBroj mladih bez posla za godinu dana smanjen je za 23.000. I dalje najveći procenat nezaposlenosti mladih je na jugu Srbije - 34 odsto , ali se i taj broj postepeno smanjuje dolaskom velikih kompanija i razvojem malog biznisa. Mladi imaju ideje, ali im najveći problem predstavlja novac.

U Bujanovcu sa 43.000 stanovnika, bez posla je skoro šest hiljada, što je, s obzirom na procenat onih koji su sposobni za rad - visok broj. Od njih, skoro svaki četvrti je mlađi od 30 godina. Da pokrene sopstveni biznis - izradu košnica, odlučio se Stefan Manasijević. On je konkurisao i dobio donaciju od 10.000 evra u programu Evropske Unije i Vlade Švajcarske.

"Meni je najveći problem predstavljao novac. Ideju i to dobru i razrađenu sam imao. Za plasman se ne brinem jer je pčelarstvo u usponu", Stefan Manasijević.

I Bujanovac je iz budžeta za pokretanje biznisa namenio deset miliona dinara, projekta i ideja ima, ali ne dovoljno i novca. I još je tu jedan problem očigledan u praksi.

"Smatram da bi sistem oporezivanja, osnosno manja stopa doprinela da oni stvarno budu uspešni. Prema statistici, prve dve godine funkcionišu i treća je rizična. Tada se ili gase ili im treba podsticaj", kaže Fazila Azemović iz Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj u Bujanovcu.

Odluka za pokretanje biznisa jeste teška, kaže i Danijela Novković koja je u Vranju takođe novcem iz donacije kupila hladnjaču za maline i praktično obezbedila nastavak poslovanja porodične firme.

"Najvažnije je pored novca za pokretanje biznisa je da se obezbedi neko mentorstvo. Iako imamo dosta obrazovanih mladih, ali fali iskustvo, radno isustvo koje se tiče u praksi. Tako da bi to na fakuletima trebalo raditi, da imamo dosta prakse koja bi nam kasnije koristila u poslu i biznisu", kaže Danijela Novković.

Sve ove probleme, država ima u vidu, kažu nadležni. Postepeno se uvodi dualno obrazovanje, organizuju se obuke za pokrtanje biznisa, prekvalifikacije.

"Mi njima pomažemo u pisanju biznis plana u vođenju posla i kroz finansijske subvencije i nakon toga sporovodimo neku vrstu mentoringa, i pratimo njihov rad u nekom periodu nakon osnivanja radnje, da bi sevo što duže održali u biznisu", kaže Zoran Marinković, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje.

Kada je reč o jugu Srbije, najvažnije je da se mladi tu i zadrže, u čemu je presudan, uz pokretanje malog biznisa, i dolazak velikih kompanija.

"Veliki broj investitora u poslednje vreme zapošljava, pre svega mlade ljude na području juga Srbije, zbog geografske povoljnosti i blizine Koridora 10, tako da taj kraj više nije u nepovoljnije položaju u odnosu na neke druge karejeve", kaže Marinković.

U praksi je najbolji recept za smanjivanje nazposlenosti mladih, kada oni uzmu stvar i svoje ruke i kada sami pronađu sredstva za finsiranje, što iz evropskih, što iz fondova države. Naravno podrška države u izgardnji infastrukture i izgradnji saobraćajnica je svakako plus više.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik