Ko hoće posao mora da osnuje agenciju

Bez autora
Apr 04 2017

Traže kadar, ali ne i radnike. Njima su potrebni već registrovani preduzetnici. Poslodavci u Srbiji sve češće od izabranog kandidata za upražnjeno radno mesto traže da osnuje sopstvenu agenciju. Umesto zaposlenom, usluge tako plaćaju njegovoj firmi.Štede na porezima i doprinosima, ali, tvrde upućeni, imaju i trasiran put za eventualno izvlačenje novca iz sopstvenog preduzeća. Telefonski operateri, programeri, knjigovođe - gotovo da nema profila za koji poslodavac ne bi radije da uposli registrovanog preduzetnika. Knjigovođe objašnjavaju da pritom ne krše zakon.

Ko hoće posao mora da osnuje agencijuTraže kadar, ali ne i radnike. Njima su potrebni već registrovani preduzetnici. Poslodavci u Srbiji sve češće od izabranog kandidata za upražnjeno radno mesto traže da osnuje sopstvenu agenciju. Umesto zaposlenom, usluge tako plaćaju njegovoj firmi. Štede na porezima i doprinosima, ali, tvrde upućeni, imaju i trasiran put za eventualno izvlačenje novca iz sopstvenog preduzeća.

Telefonski operateri, programeri, knjigovođe - gotovo da nema profila za koji poslodavac ne bi radije da uposli registrovanog preduzetnika. Knjigovođe objašnjavaju da pritom ne krše zakon.

- Angažovanje radnika tako što on otvara preduzetničku radnju preko koje plaća svoje doprinose, a s poslodavcem ima ugovor o poslovnoj saradnji i mesečno fakturiše svoje usluge poslodavcu, sve je češća pojava i veoma je primetna kod programerskih poslova - objašnjava Jovan Beara, predsednik Poslovnog udruženja "Uvra".

- Nije redak slučaj da strana firma angažuje jednu programersku preduzetničku radnju i da ta preduzetnička radnja organizuje otvaranje većeg broja manjih koje plaćaju doprinose i fakturišu svoje usluge glavnoj preduzetničkoj radnji.

Beara objašnjava da su te preduzetničke radnje uglavnom paušalci i da bez problema podižu gotovinu do šest miliona dinara koji su fakturisani. Po pravilu uredno namiruju obaveze prema državi, što je verovatno i jedan od uslova za saradnju.

- S obzirom na to da paušalac može imati prihod oko 4.000 evra mesečno i da sav iznos, posle plaćanja troškova doprinosa, može podići bez ikakvog pravdanja, postoji mogućnost pranja novca u manjem obimu - dodaje Jovan Beara.

- Ukoliko je puno takvih firmi povezano, onda je moguć i veći obim frekvencije keša. Ove male paušalne radnje uglavnom rade iz svog stana i troškovi su im minimalni.

Prema radniku koji je zaposlen preko svoje preduzetničke radnje poslodavac nema skoro nikakve obaveze iz radnog prava. On sa njegovom agencijom sklapa ugovor i plaća mu uslugu. Nema bolovanja, otpremnine, minulog rada...

- Mislim da još nije to toliko masovna pojava, lično sam čula za dva slučaja, ali je to definitvno pravac u kome ide naše tržište rada - upozorava Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata.

- Vrlo brzo će doći vreme kada će rad na određeno i neodređeno vreme biti izuzetak. Naši poslodavci idu ka što većem profitu i što manjem trošku zaposlenih, a to je posledica nameta države. Opterećenje rada od 63 odsto je, ma šta ko rekao, veće nego u većini zemalja Evropske unije.

Jeftiniji za trećinu

Rad na lizing je sve zastupljeniji oblik angažovanja radnika u Srbiji - upozorava Ranka Savić, predsednica ASNS.

- A tako angažovani radnici su jeftiniji od 30 do 40 odsto. I poslodavac ne brine o tome kako da im da otkaz, ne plaća im otpremnine. I verujte, to će biti dominantan oblik angažovanja ljudi vrlo brzo.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik