Samo trećina porodičnih firmi prepušta naslednicima posao

Bez autora
Apr 09 2017

Porodične firme u Srbiji nisu dugovečne, a na čelu većine je i dalje prva generacija vlasnika – pokazuje poslednje i retko istraživanje o njihovom poslovanju. Razloge za to poznavaoci vide u nestabilnom tržištu i čestim previranjima na ovim prostorima. Za razliku od Srbije, u svetu porodice rukovode najuspešnijim kompanijama. Za njihov brz rast ključni su bolja poslovna komunikacija i uvođenje mlađih generacija u posao.Rukama Maruške Topalović iz Preljine ušivene su kravate i ešarpe koje su, kao deo državnog poklona, dospele do Vladimira Putina, Angele Merkel, Hilari Klinton. Tako se već dve decenije radi u studiju Maruške Topalović. U posao je uvela celu porodicu, čak i najmlađu generaciju.

Samo trećina porodičnih firmi prepušta naslednicima posaoPorodične firme u Srbiji nisu dugovečne, a na čelu većine je i dalje prva generacija vlasnika – pokazuje poslednje i retko istraživanje o njihovom poslovanju. Razloge za to poznavaoci vide u nestabilnom tržištu i čestim previranjima na ovim prostorima. Za razliku od Srbije, u svetu porodice rukovode najuspešnijim kompanijama. Za njihov brz rast ključni su bolja poslovna komunikacija i uvođenje mlađih generacija u posao.

Rukama Maruške Topalović iz Preljine ušivene su kravate i ešarpe koje su, kao deo državnog poklona, dospele do Vladimira Putina, Angele Merkel, Hilari Klinton. Tako se već dve decenije radi u studiju Maruške Topalović. U posao je uvela celu porodicu, čak i najmlađu generaciju.

"Što su naši roditelji osnivači krenuli da to nastavimo i održimo taj uspeh, samim tim da povećamo nivo poslovanja kroz nove ideje, inovativnost", kaže sin vlasnice studija "Maruška" Radenko Topalović.

Primer iz čačanskog kraja nije česta pojava kod nas – najveći broj porodičnih firmi posluje manje od 20 godina, a više od dve trećine posao nije prenela naslednicima. Svetska i evropska praksa je drugačija.

"Mislim da je za Srbiju ključno da se ovaj sektor razvija. To je budućnost. Na primer, posle Drugog svetskog rata grupa malih i srednjih preduzeća pokrenula je nemačku ekonomiju. Naravno, u Srbiji u posttranzicionom periodu, to je tek na početku", objašnjava Džejms Tornli iz Konsultantske kuće KPMG.

Umesto razvoja, ovdašnji uspešni porodični poslovi, posle Drugog svetskog rata suočeni su sa nacionalizacijom. Porodice ponovo započinju poslove tek od početka devedesetih, te danas mahom rukovode malim i srednjim preduzećima.

"Nemamo dovoljno posla, moramo imati plasiranje na strana tržišta jer imamo kvalitetan proizvod. Naravno, cela organizacija firme kada vi porastete mora biti na određenom nivou da bi proces proizvodnje bio brži", ističe Maruška Topalović iz  Studija "Maruška".

Osim sopstvenog ulaganja, neophodna im je i podrška države. Nadležno ministarstvo nudi pomoć za započinjanje i razvoj poslovanja.

"Ti programi obuhvataju kombinacije kreditne podrške bespovratnih sredstava recimo za započinjanje poslovanja, za nabavku proizvodne opreme kao i sufinansiranje aktivnosti koje se odnose na razvoj izvoza, na unapređenje konkurentnosti, uvođenje standarda", kaže Katarina Obradović Jovanović iz Ministarstva privrede.

Branislava Simanić iz Privredne komore kaže da oni mogu da organizuju "be-to-be" sastanke za direktnu prodaju, dati im informacije o C-znaku, koji predstavljaju usklađenost sa evropskim direktivama i pomoći im pri izlasku na strana tržišta, pružiti pomoć pri izlasku na sajmove.

O značaju porodičnih kompanija, na svetskom nivou, govori podatak da deset najuspešnijih, poput američkog "Volmarta" ili nemačkog "Folksvagena", upošljava više od 4,5 miliona ljudi u svetu. Zajedno ostvaruju prihod od oko 1.700 milijardi dolara.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik