Žene poduzetnice u Hrvatskoj zastupljenije su i angažiranije od svojih kolegica u razvijenijim zapadnoeuropskim zemljama u kojima dobar dio njih otpada na žene nasljednice, odnosno one koje sjede na čelnim pozicijama tvrtki koje nisu same stvorile, nego naslijedile, te često niti nemaju poduzetničkog duha, a žive isključio od dionica.

Općenito, više je žena poduzetnica u svim tranzicijskim zemljama u kojima su one mahom obrazovanije nego na Zapadu, dijelom i zbog jakog sustava obrazovanja još od vremena socijalizma.

Mišljenje je to Diane Vranković Zoričić, zamjenice predsjednice Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, koja kaže da se poduzetnice u Hrvatskoj sve zastupljenije i pokazuju čak više umješnosti vođenja nekog posla od muškaraca.

»U Hrvatskoj i tranzicijskim zemljama daleko se više radi na osvještavanju ravnopravnosti žena i muškaraca nego u zapadnoj Europi, a svijetli primjer su i kolegice u Albaniji koje su se posljednjih deset godina snažno probile u društvo muških poduzetnika«, kaže naša sugovornica.

A od 2002. u Hrvatskoj vlada svojevrsni »boom« ženskog poduzetništva, jer su tada bilo samo 8254 trgovačka društva u vlasništvu žena ili u njihovu većinskom vlasništvu, da bi u pet godina taj broj bio utrostručen, te su 2007. sjedile na čelu 24.476 tvrtki, a muškarci na čelu 74.430 tvrtki. Isto tako, u tim je tvrtkama 2002. bilo zaposleno 54.096 radnika, a 2007. već 127.841. To znači da je svaki deveti radnik koji je u Hrvatskoj zaposlen u trgovačkom društvu radio za »šeficu«.

Prema izvještaju udruge Krug, ženska su trgovačka društva pokazala znatan otpor recesiji koja ih je zadesila već 2008. što se odrazilo na smanjivanje broja zaposlenih, padom dobiti i općenito broja tvrtki na čelu sa poduzetnicom. Tako se dobit s 3,8 milijuna kuna u 2007. smanjila na 2,1 milijuna kuna u 2008., a predviđa se da će podaci pokazati da je dobit ženskog poduzetništva i 2009. pala na 1,2 milijuna kuna.

Najviše je, pak, ženskog poduzetništva u trgovini, potom u poslovanju nekretninama, prerađivačkoj industriji, te dio u građevinarstvu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima. Unatoč općem trendu smanjivanja broja poduzetnica, Diana Vranković Zoričić kaže da upravo žensko poduzetništvo ima golemi potencijal rasta. »Niti jedna tvrtka dosad nije otišla u stečaj pod ženskom rukom, što govori mnogo, a ulaganja države kroz poticaje ženskog poduzetništva su najperspektivnija«, ističe naša sugovornica i potkrepljuje to podacima da je ukupan prihod ženskih poduzetnica rastao za 77 posto u 2007. u odnosu na godinu ranije, a svih trgovačkih društava u hrvatskom gospodarstvu rastao je za tek 10 posto.

Ipak, da je ženama i te kako teško probiti se u svijet poduzetništva, potvrđuju i sama primanja koja su im osjetno niža nego njihovim kolegama. »One su redovito od 20 do 30 posto manje plaćene od kolega na istim položajima i redovito im se već na samom startu nudi niža plaća nego muškarcima«, pojašnjava Vjesnikova sugovornica, koja razlog nejednakosti između žena i muškaraca prije svega vidi u mentalitetu.

Istodobno, prenosi da u susjednoj Italiji vlada - čak neprikriveni - matrijarhat, jer se kolegice iznimno cijene među poduzetnicima, iako su im opći uvjeti za uspjeh manje naklonjeni nego u nas. Primjerice, dječji vrtići, izuzev privatnih, ne postoje, dok se u nas vrtići podrazumijevaju kao notorna činjenica. Iako kaže da država već sad znatno ulaže u žensko poduzetništvo, kaže da je to jedno od najsigurnijih ulaganja te da bi država trebala, unatoč recesiji, povećati svoje potpore, jer žene na čelu neke tvrtke pokazuju više opreznosti u donošenju odluka, spremnije se zalažu za očuvanje radnih mjesta, a kao timski igrači otvorenije su i za sugestije, dok svoje suradnike odmjerenije biraju zbog čega i surađuju s njima dulje.

Za žensko poduzetništvo lani bespovratnih 28 milijuna kuna

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva lani je podijelilo 28 milijuna kuna bespovratnih sredstava za žene poduzetnice kroz 1167 potpora, a isto bi tako na dnevnom redu Vlade već ovaj tjedan trebala naći strategija razvoja ženskog poduzetništva koju je izradilo Ministarstvo gospodarstva. Značajan je to doprinos za izjednačavanja žena na tržištu rada na kojem i dalje čine 59 posto nezaposlenih, dok je do prije nekoliko mjeseci udjel žena među nezaposlenima bio i veći. Razlog smanjivanju jaza između nezaposlenih žena i muškaraca je veći priljev muškaraca na zavode za zapošljavanje nego prije, ali i veći broj zapošljavanja žena na radna mjesta tradicionalno namijenjena upravo njima, odnosno u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu. Ipak, istraživanja pokazuju da muškarci i dalje imaju 2,4 puta veću poduzetničku aktivnost od žena.