Velika Britanija – izvozna šansa Srbije

Bez autora
Apr 26 2017

Iako su Britanci zbog Bregzita na prekretnici to kažu upućeni ne bi trebalo da negativno utiče na srpsko-britansku trgovinu. Prošle godine Srbija je prvi put ostvarila suficit u razmeni sa Velikom Britanijom, u iznosu od 53,3 miliona dolara. Za godinu dana izvoz je povećan za 35 procenta, a za Srbiju, Britanija je postala 18. najveća izvozna destinacija. Ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je prvi put ostvarila suficit u razmeni sa Velikom Britanijom, u iznosu od 53,3 miliona dolara. Tokom januara i februara 2017. povećana je ukupna trgovinska razmena za 13,5 miliona dolara u odnosu na isti period 2016, i sada iznosi 76,1 milion dolara.

Velika Britanija – izvozna šansa SrbijeIako su Britanci zbog Bregzita na prekretnici to kažu upućeni ne bi trebalo da negativno utiče na srpsko-britansku trgovinu. Prošle godine Srbija je prvi put ostvarila suficit u razmeni sa Velikom Britanijom, u iznosu od 53,3 miliona dolara. Za godinu dana izvoz je povećan za 35 procenta, a za Srbiju, Britanija je postala 18. najveća izvozna destinacija.

Ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je prvi put ostvarila suficit u razmeni sa Velikom Britanijom, u iznosu od 53,3 miliona dolara.

Tokom januara i februara 2017. povećana je ukupna trgovinska razmena za 13,5 miliona dolara u odnosu na isti period 2016, i sada iznosi 76,1 milion dolara.

Kada je reč o izvozu, ove godine je tokom januara i februara u Veliku Britaniju otpremljeno robe u iznosu od 42,6 miliona dolara, što je više za 19,2 odsto u odnosu na isti period 2016, dok je uvezeno robe u iznosu od 33,5 miliona dolara, što je povećanje od 24,8 odsto u odnosu na januar i februar 2016.

Kako je istakao ambasador Velike Britanije u Srbiji Denis Kif, trenutak kada ta država napušta Evropsku uniju predstavlja, možda, baš pravi trenutak da se povedu razgovori o trgovinskim odnosima dve zemlje.

"Bez obzira koja će boja obeležiti sledeću britansku vladu, očekujemo da to ni na koji način ne umanji pažnju koju će Ujedinjeno Kraljevstvo usmeriti na jačanju trgovinskih veza sa EU, i van nje, naravno i sa Srbijom", rekao je Kif i poručio da je politika Velike Britanije politika otvorenog tržišta.

Dodao je i da je Britanija i dalje privlačno tržište za kompanije iz Srbije, dok naša zemlja za britanske firme predstavlja kapiju za ulazak na tržište celog Balkana.

Konstatujući da je veliki broj srpskih kompanija prisutan u Velikoj Britaniji, pre svega u oblasti poljoprivrede, industrije nameštaja, IT sektoru i automobilskoj industriji, Kif je rekao da će ta država, kada je reč o Srbiji, svoju pažnju usmeriti na četiri sektora - rudarstvo, finansijske i profesionalne usluge, automobilska industrija i maloprodaja.

"Usmerićemo se na četiri sektora za koje mislimo da imaju veliki potencijal za ostvarivanje boljih rezultata na ovom tržištu, ali i u regionu", najavio je Kif.

Kako je objasnio potpredsednik Privredne komore Srbije Milosav Miletić cilj današnjeg skupa je razmena informacija, iskustava i sugestija u privrednoj saradnji Srbije i Velike Britanije, odnosno kako da se iskoriste postojeći potencijali.

Ukazujući na činjenicu da je prošle godine prvi put Srbija ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa Velikom Britanijom, Miletić je rekao da ti pokazatelji treba još više da ohrabre srpske privrednike da u Britaniji vide pouzdanog partnera, posebno u IT sektoru, turizmu, drvnoj industriji i medicinskom sektoru.

"Očekivanja su da se trend rasta izvoza nastavi, da se sturktura izvoza proširi što je više moguće finalnim proizvodima", rekao je Miletić i dodao da je za to potreban dodatni marketing.

Potpredsednik Britansko-srpske privredne komore Tahir Hasanović podsetio je na činjenicu da je Velika Britanija peta najveća ekonomija na svetu, da je to veliko tržište, da se London, kao najveći finansijski centar Evrope, nalazi na svega tri sata leta avionom.

"U Veliku Britaniju nećete ući kao u neistraženu teritoriju. Britanija ima veliku srpsku zajednicu i mnogi veliki broj srpskog biznisa napredovao je u toj zemlji u godinama koje su za nama", rekao je Hasanović.

Dodao je da je istorija Ujedinjenog Kraljevstva obeležena trgovinom sa svim delovima sveta i da nikada nije zavisila od evropskih suseda, zbog čega ta država i njen glavni grad, kao internacionalni centar, predstavljaju dobru vezu sa ostatkom sveta.

U novosadskoj kompaniji "Enterijer Janković" koja se pre dve godine odvažila da na ostrvu okuša sreću imaju ugovorene poslove projektovanja, izgradnje i opremanja vredne 17 miliona funti .

"Velika Britanija je interesantno tržište za ceo svet. Mi malo kansimo ali imamo šansu zato što kavlite nije nemoguće proizvesti ovde i iskoristiti da promovišete srpsku privredu", navodi Zoran Racić iz kompanije "Enterijer Janković".

Nije lako ući na Britansko tržište, priznaje Ilija Mrdalj, rođen u Britaniji, koji iz Srbije uvozi vino, a uskoro će kaže i ajvar.

"Bilo šta da im ponudiš oni će probati, bili to suhomensnati proizvodi, vino, sokovi... Za početak bi bilo lakše da se neki posrendik koristi ili da ima dirketan kontakt sa firmom kome će prodavati u engleskoj da se doje u englesku i otvori firma malo je duža procedura", objašnjava Ilija Petar Mrdalj iz kompanije "Bibo Imports" Ltd.

Od januara do decembra 2016. ukupna spoljnotrgovinska razmena u robi sa Velikom Britanijom iznosila je 478,3 miliona dolara, što je povećanje od 60 miliona dolara u odnosu na isti period 2015.

Kada je reč o izvozu Srbije u Veliku Britaniju od januara do decembra 2016. iznosio je 265,8 miliona dolara, što je povećanje od 35 odsto u odnosu na isti period 2015.

Velika Britanija, kao zemlja izvoza, rangirana je na 18. mestu od ukupno 179 zemalja, sa učešćem od 1,9 odsto u ukupnom izvozu Srbije u svet.

S druge strane vrednost uvoza iz Velike Britanije od januara do decembra 2016. je 212,5 miliona dolara, što je za četiri odsto manje od istog perioda 2015.

Velika Britanija, kao zemlja uvoza, rangirana je na 24. mestu od ukupno 208 zemalja, sa učešćem od 1,1 odsto u ukupnom uvozu Srbije iz sveta.

U Veliku Britaniju Srbija najviše izvozi električne mašine, aparate i uređaje (24,4 odsto od ukupnog izvoza), proizvode od kaučuka (19,2 odsto), povrće i voće (15,4 odsto), dok iz te zemlje Srbija uvozi električne mašine, aparate i uređaje (8,6 odsto), drumska vozila (7,8 odsto), medicinske i farmaceutske proizvode (7,8 odsto), hemijske materije (6,1 odsto).

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik