Srbija na novom putu svile

Bez autora
Apr 27 2017

Poljoprivreda, ali i softverska industrija i turizam, sektori su u kojima, prema analizi Privredne komore Srbije, srpski privrednici imaju velike mogućnosti za saradnju sa kineskim. Prema podacima PKS, sve je veći interes privrednika obeju strana za produbljivanje već postojeće, ali i dalje proširivanje saradnje. NR Kina je duži niz godina najvažniji spoljnotrgovinski i finansijski partner Republike Srbije na azijskom kontinentu, navodi Milanka Stojaković, savetnik u Privrednoj komori Srbije. Pored najvišeg stepena strateškog partnerstva u političkim i opštim odnosima, ekonomska saradnja je intenzivirana i prati odlične političke odnose. Međutim, poslednjih godina napravljen je značajan pomak i ekonomska saradnja koja je bila isključivo u oblasti robne razmene, unapređena je na viši nivo saradnje u velikim investicionim, energetskim i drugim projektima, dok se čine ogromni napori da se poveća saradnja u investiranju odnosno privlačenju kineskog kapitala u Srbiju.

Srbija na novom putu svilePoljoprivreda, ali i softverska industrija i turizam, sektori su u kojima, prema analizi Privredne komore Srbije, srpski privrednici imaju velike mogućnosti za saradnju sa kineskim. Prema podacima PKS, sve je veći interes privrednika obeju strana za produbljivanje već postojeće, ali i dalje proširivanje saradnje.

 - NR Kina je duži niz godina najvažniji spoljnotrgovinski i finansijski partner Republike Srbije na azijskom kontinentu - navodi Milanka Stojaković, savetnik u Privrednoj komori Srbije.

- Pored najvišeg stepena strateškog partnerstva u političkim i opštim odnosima, ekonomska saradnja je intenzivirana i prati odlične političke odnose. Međutim, poslednjih godina napravljen je značajan pomak i ekonomska saradnja koja je bila isključivo u oblasti robne razmene, unapređena je na viši nivo saradnje u velikim investicionim, energetskim i drugim projektima, dok se čine ogromni napori da se poveća saradnja u investiranju odnosno privlačenju kineskog kapitala u Srbiju.

Robna razmena beleži konstantan porast ali uz veliki deficit na našoj strani. Privlačenjem većeg broja kineskih investicija, između ostalog, moguće je napraviti balans u daljem razvoju privredne saradnje.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2016. godini ukupna spoljnotrgovinska razmena u robi sa Kinom iznosila je 1,63 milijarde dolara i u odnosu na 2015. godinu veća je za 4,4 odsto. Ukupan izvoz u robi u Kinu 2016. godine iznosio je 25,3 miliona dolara, dok je uvoz 1,6 milijardi.

- Činjenica je da regionalni pristup predstavlja neophodan uslov za balkanske zemlje kada je reč o poslovanju sa svim velikim tržištima, tako i sa Kinom - kaže Milanka Stojaković.

- Takođe, sa manje razvijenim zemljama Kina aktivno traži kanale i mogućnosti da podstakne njihov razvoj kroz svoj sopstveni. To iskustvo je već višestruko potvrđeno u Africi i na Bliskom istoku. Balkan, budući da je deo Evrope, predstavlja nešto drugačiji slučaj, ali bez udruživanja u regionalne klastere nije realno očekivati da ovo tržište i poslovne predloge Kina prepozna kao atraktivno.

Naša sagovornica objašnjava da je reč najpre o podizanju produktivnosti i inovacija, odnosno izmicanju iz perspektive potrošača i preuzimanje uloge inovatora i proizvođača, odnosno lidera. Tada će saradnja doći prirodno jer će kineski partneri prepoznati mogućnost za saradnju.

- Kineska strana je otvorena za svaki poslovni poduhvat i na svim meridijanima i uspešno prevazilazi sve ideološke razlike - navodi ona.

- I tako treba da postupaju i balkanske zemlje. Jedan od sektora u kojima se prepoznaju mogućnosti saradnje je softverska industrija u kojoj se kineska strana oslanja i na "autsorsing", za razliku od proizvodnje hardvera gde su odavno najveći proizvođač sa dominantnom pozicijom na svetskom tržištu.

Poljoprivreda takođe predstavlja jedan perspektivni sektor saradnje, gde se može ući u partnerstvo sa velikim kineskim firmama za proizvodnju hrane kojima bi se putem takvih ulaganja otvorio pristup velikom evropskom tržištu.

- Na kraju mora se ozbiljnije misliti o turizmu i tu je takođe jedino regionalni pristup racionalan, gde bi se u zajedničkoj ponudi dveju ili više država posetiocima iz Kine ponudila istorija, prirodne lepote, šarm Balkana kao mesta spajanja Orijenta, Mediterana i Srednje Evrope. Ovome u prilog ide i činjenica da je od početka 2017. godine, na snazi bezvizni režim između dve zemlje - kaže Milanka Stojaković.

Na međunarodnom samitu turističkih destinacija održanom u Pekingu u martu 2017, Srbija je, kao turistička destinacija osvojila nagradu Top 5 Overseas Destinations - Culture Heritage Tour. Kako se navodi u saopštenju Turističke organizacije Srbije (TOS), na samitu je učestvovalo više od 500 posetilaca i predstavnika nacionalnih turističkih organizacija iz preko 50 zemalja sveta, organizatora putovanja, hotela i turističkih agencija. Nagradu je dodelio Tourism Media, jedan od vodećih medija namenjenih turističkoj privredi Kine. Pored Srbije, nagradu za prvih pet prekomorskih destinacija za kineske turiste osvojili su Salcburg, Egipat, Nemačka i Poljska.Inače, kinesko tržište je postalo najveće turističko tržište za inostrana putovanja sa procenjenih 127 miliona prekomorskih poseta u 2017.

Kako uspostaviti i poboljšati poslovnu saradnju kompanija iz Srbije i NR Kine?

- Kvalitet naših odnosa u politici je rezultirao probojima koji smo kao država načinili sa NR Kinom u pogledu infrastrukture i energetike - navodi naša sagovornica. - Zato je neophodno da i naši ekonomski odnosi napreduju paralelno sa političkim odnosno da se saradnja prenese sa političara na poslovne ljude. Poslednjih nekoliko godina beležimo veliki broj aktivnosti sa kineskim partnerima, posebno veliki broj delegacija, bilo da su u pitanju biznis delegacije u organizaciji Kineske privredne komore ili državne delegacije funkcionera iz kineskih provincija. Trudimo se da odgovorimo na sva njihova pitanja koja se odnose na srpsko tržište, na mogućnosti ulaganja, olakšice koje nudimo investitorima i slično. Dakle, naš fokus je na privlačenju kineskih investicija, i to investicija privatnog kapitala, kao i na povećanju izvoza.

Kada je reč o privlačenju kineskih investicija, da bi se obezbedile kvalitetne investicije u Srbiji, u PKS smatraju da se mora izaći pred kinesku stranu sa jasno, nedvosmisleno i široko definisanim projektima sa preciznim parametrima obima i strukture posla, potkrepljenim realnim procenama o mogućoj zaradi. Moraju se razviti precizne projekcije dinamike razvoja i vremenskog trajanja projekta, sa jasnim stavom šta je obaveza naše, a šta kineske strane i svim drugim potrebnim podacima i dokumentacijom.

Kako Sporazum o strateškom partnerstvu između Kine i Srbije pretočiti u konkretne rezultate?

Strateško partnerstvo Srbije i Kine postignuto je 2009. godine i pretpostavlja da se rešenje srpskog debalansa u razmeni robe traži kroz ulaganje kineskih preduzeća u postojeće i nove proizvodne kapacitete u Srbiji i zajednički izvoz na treća tržišta uz korišćenje tržišnog potencijala preferencijalnog izvoza srpske robe po sporazumima o slobodnoj trgovini sa zemljama regiona (CEFTA), Ruske Federacije, Belorusije, Turske, EFTA i EU. Takođe, dogovoreno je da će obe strane podržavati preduzeća dveju zemalja da ubrzaju saradnju u oblasti izgradnje mostova, elektrana, puteva i drugih infrastrukturnih projekata u Srbiji.

U međuvremenu, Kina je lansirala globalnu inicijativu "Jedan pojas - jedan put" (Novi put svile) - inicijativa koja je nastala kao strateška odluka da se otvore novi putevi saradnje za kojima ova zemlja neprestano traga.

- Motiv je kompleksan, Kina je uz pomoć saradnje sa svetom iz najstrašnijeg siromaštva izvukla milione svojih građana - podseća naša sagovornica.

- Jednako tako uspela je da najsavremeniju tehnologiju približi i najruralnijim slojevima seoskog stanovništva. Reč je dakle o putevima koje gradimo jedni ka drugima i načinima da se razlike koriste kao prednosti. Na nama je da pronađemo načine da Put svile na kom se nalazi i Srbija bude i put razvoja i prosperiteta u koje treba da budu uključeni i kineski privatni preduzetnici, odnosno mreža kineskih preduzetnika koja već posluje u Srbiji.

Šta uvozimo

Telekomunikaciona oprema, u vrednosti 199 miliona dolara, druga je na listi vodećih uvoznih proizvoda iz Kine, odmah posle stavke "nerazvrstana roba", na koju smo utrošili ukupno 338 miliona dolara. Obuće smo, tokom 2016. godine, iz ove zemlje uvezli u vrednosti od gotovo 41 milion evra, a dečjih kolica i igračaka za više od 24 miliona evra. Ukupan uvoz robe iz ove zemlje u 2016. premašio je 1,6 milijardi dolara.

Šta izvozimo

Prosto obrađeno drvo je prvo na listi izvoznih proizvoda Srbije u Kinu, u vrednosti od ukupno 7,5 miliona dolara. Sledi neobrađeno ili grubo obrađeno drvo u upola manjoj vrednosti, pa pumpe za tečnosti i rotacione električne mašine. Iz Srbije je u Kinu izvezeno i obuće u vrednosti od 894.000 evra. Ukupan izvoz robe u ovu zemlju lane je bio 25,3 miliona dolara.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik