Ukupno 146 dece, uzrasta od svega nekoliko meseci, pa do devet godina, već je za svoju penziju uštedelo tri miliona dinara. Reč je o privatnim doprinosima, koje za njih uplaćuju roditelji u dobrovoljne penzijske fondove. Nataša Marjanović, član izvršnog odbora "Đenerali osiguranja Srbija", koji pod svojim okriljem ima i dva penzijska fonda, objašnjava da je obezbeđenje adekvatne finansijske sigurnosti za starost dugoročni cilj i zato početak štednje u dobrovoljnim penzijskim fondovima u najranijem dobu i te kako donosi korist. Iako mnogi građani o tome nemaju jasnu sliku, uz redovne uplate, koje ne moraju biti velike, u dužem vremenskom periodu moguće je obezbediti adekvatnu dodatnu penziju, ističe Marjanović. Razlog je što se u dužem periodu realizuje efekat investiranja svih uplaćenih sredstava i ukupno ostvarenog prinosa koji se u kontinuitetu reinvestira.
Ukupno 146 dece, uzrasta od svega nekoliko meseci, pa do devet godina, već je za svoju penziju uštedelo tri miliona dinara. Reč je o privatnim doprinosima, koje za njih uplaćuju roditelji u dobrovoljne penzijske fondove.
Nataša Marjanović, član izvršnog odbora "Đenerali osiguranja Srbija", koji pod svojim okriljem ima i dva penzijska fonda, objašnjava da je obezbeđenje adekvatne finansijske sigurnosti za starost dugoročni cilj i zato početak štednje u dobrovoljnim penzijskim fondovima u najranijem dobu i te kako donosi korist.
- Iako mnogi građani o tome nemaju jasnu sliku, uz redovne uplate, koje ne moraju biti velike, u dužem vremenskom periodu moguće je obezbediti adekvatnu dodatnu penziju - ističe Marjanović.
- Razlog je što se u dužem periodu realizuje efekat investiranja svih uplaćenih sredstava i ukupno ostvarenog prinosa koji se u kontinuitetu reinvestira.
Kako objašnjava, to znači da ako član uplati 1.000 dinara i ostvareni prinos bude 10 odsto na kraju godine, član ima 1.100 dinara. Uz prinos od 10 odsto i u narednoj godini član će na kraju druge godine imati 1.210 dinara zato što prinos ostvaren u drugoj godini podrazumeva prinos na uplaćena sredstva i prinos na prinos koji je ostvaren u prethodnoj godini. Protokom vremena ovaj efekat postaje sve izraženiji.
- Naš najmlađi član je beba koja sada ima samo devet meseci, a postala je član dobrovoljnog penzijskog fonda sa samo nekoliko dana - navodi Marjanović.
- U "Đenerali" dobrovoljnim penzijskim fondovima štedi nekoliko desetina članova koji su maloletni. Na ovakve slučajeve smo veoma ponosni jer oni u praksi pokazuju svu suštinu ovog vida dugoročne štednje: početi što ranije i uz male uplate u dužem vremenskom periodu obezbediti bezbrižnu starost.
Najmlađi član "Dunav penzijskog fonda" još nije napunio osam meseci.
- Imamo 40 maloletnih članova, a najmlađi ima sedam meseci - navode u "Dunav penzijskom fondu", koji broji gotovo 84.000 članova. Prosečna uplata u ovaj fond iznosi 4.000 dinara, dok je prosečna starost članova 47 godina. Prosečan iznos na računima članova je 145.000 dinara.
Iako su pojedini roditelji prepoznali značaj ulaganja u ove fondove u najranijem uzrastu, prosečan član svih srpskih penzijskih fondova je stariji od 40 godina.
- Prosečna starost korisnika dobrovoljnih penzijskih fondova je oko 45 godina, a najviše je korisnika starosti od 30 do 50 godina, oko 60 odsto - ističu u NBS.
Muško-žensko
Za privatne penzije u Srbiji, od nastanka dobrovoljnih penzijskih fondova, štedi više muškaraca. Trenutno ih je 108.889, naspram 75.806 žena. Od ukupne imovine svih članova najviše je, čak 26,6 milijardi dinara, investirano u državne obveznice. To je gotovo 80 odsto celokupne imovine svih sedam fondova. Oko pet odsto je uloženo u akcije, 13 odsto se drži na kastodi računima u banci, a ostatak čine oročeni depoziti i nekretnine.