Republika Srpska se do kraja godine zadužuje za još 200 miliona KM

Bez autora
May 28 2017

Prema planovima Ministarstva finansija Republike Srpske i njihovom kalendaru aukcija za 2017. godinu, Republika Srpska će se do kraja godine zadužiti za još 198 miliona maraka. To zaduženje će se odvijati kvartalno, putem emisija vrijednosnih papira, odnosno obveznica i trezorskih zapisa. Budžetom Republike Srpske za 2017. godinu, u okviru budžetskih sredstava planiran je iznos od 522 miliona KM, od čega planirano finansiranje iz domaćih izvora iznosi 318 miliona KM, po neto principu. Samo do kraja drugog kvartala ove godine planirano je zaduženje u ukupnom iznosu od 35 miliona maraka. Za ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića zabrinjavajući je sve viši nivo zaduživanja na dugoročnom principu, a to su upravo obveznice. Plan zaduživanja po osnovu obveznica od 25 miliona, na recimo 10 godina, znači da Vlada danas za dnevne potrebe troši novac koji je prema svim ekonomskim zakonima morao biti usmjeren na dugoročna ulaganja, a ne na kratkoročnu potrošnju, ističe Pavlović.

Republika Srpska se do kraja godine zadužuje za još 200 miliona KMPrema planovima Ministarstva finansija Republike Srpske i njihovom kalendaru aukcija za 2017. godinu, Republika Srpska će se do kraja godine zadužiti za još 198 miliona maraka. To zaduženje će se odvijati kvartalno, putem emisija vrijednosnih papira, odnosno obveznica i trezorskih zapisa.

Budžetom Republike Srpske za 2017. godinu, u okviru budžetskih sredstava planiran je iznos od 522 miliona KM, od čega planirano finansiranje iz domaćih izvora iznosi 318 miliona KM, po neto principu.

Samo do kraja drugog kvartala ove godine planirano je zaduženje u ukupnom iznosu od 35 miliona maraka.

Za ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića zabrinjavajući je sve viši nivo zaduživanja na dugoročnom principu, a to su upravo obveznice.

"Plan zaduživanja po osnovu obveznica od 25 miliona, na recimo 10 godina, znači da Vlada danas za dnevne potrebe troši novac koji je prema svim ekonomskim zakonima morao biti usmjeren na dugoročna ulaganja, a ne na kratkoročnu potrošnju", ističe Pavlović.

Treba napraviti razliku između planiranog nivoa zaduženja i onog koje tokom jedne emisije uistinu bude i realizovano. Tako je planirani iznos zaduženja za posljednju aukciju, održanu 3. maja ove godine, iznosio 35 miliona, a na kraju je emitovano 50 miliona.

"Vlada projektuje koliko joj je novca potrebno i raspiše licitaciju da vidi koliko će novca biti ponuđeno, a to je obrnut sistem od podizanja cijena, jer se ovdje govori o smanjivanju kamate kao cijene kapitala i kada je kamata niska onda se odjednom prepozna da je to dobra prilika da se dodatno osigura punjenje budžeta i da se umjesto planiranog iznosa obično zaduži za više, zavisno od ponude novca u tom momentu", pojašnjava Pavlović.

Radi se o vrlo lošoj finansijskoj strukturi, odnosno to je ono što je radio i Agrokor, zbog čega je i propao, uvjeren je Pavlović. Naglašava da za kupovinu vrijednosnih papira vlada sve manja zainteresovanost uglavnom banaka i osiguravajućih kuća.

"Tu postoji jedan mehanizam koji se zove eksponiranost bilo koje finansijske institucije prema jednom korisniku ili jednom dužniku. Imajući u vidu da su uzeta sredstva na nivou BiH premašila dvije i po milijarde, koliko je do sada pozajmljeno od finansijskih institucija, dolazimo do situacije da u određenim bankama nema potencijala i nema zakonskog osnova za finansiranje nekog od budžeta entiteta", zaključuje Pavlović.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik