Poslovne vesti - Hrvatska

Agencije bi već u srpnju Hrvatsku mogle nagraditi boljim rejtingom

Proteklih desetak dana niz zagrebačkih adresa obišli su predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda i rejting agencija u redovitim godišnjim razgovorima s domaćim financijskim stručnjacima, HNB-om, bankarima i gospodarstvenicima.

Lipanjski posjet MMF-ovaca Zagrebu redovno prethodi godišnjim konzultacijama u sklopu članka IV. čije zaključke i preporuke, nerijetko i kritike, Fond objavljuje sredinom godine. Sličan tête-à-tête odradilo je izlaslanstvo agencije Fitch te njihovi japanski kolege. Fitch će 14. srpnja objaviti (redovitu) reviziju rejtinga Hrvatske koji je na razini BB sa stabilnim izgledima. I ocjene preostale dvije agencije iz 'Velike trojke', Standard&Poor'sa te Moody'sa (koji se posljednji oglasio u ožujku), poravnane su na istoj razini uz stabilne izglede.

Dojam naših sugovornika o atmosferi sastanaka sa stranim analitičarima čija će izvješća posredno utjecati na cijenu međunarodnog zaduživanja, relativno je pozitivan. Razgovore je, kažu, obilježio formalni izlazak iz Procedure prekomjernog deficita (PPD) zbog stabilizacije javnih financija i smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, a to bi se trebalo preslikati na rejting.   "Vjerujem da će se ocjena blago poboljšavati i to uobičajenom dinamikom, najprije pretvaranje stabilnih izgleda u pozitivne, a potom u stepenicu viši rejting", kaže Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.

Dodaje da se u kratkom roku pred Hrvatskom ne naziru eventualne teškoće financiranja, u EU okruženju vladaju niske kamate, dinamika punjenja proračuna je unutar plana, a od turizma se očekuju dobri rezultati na valu "sigurnosne" rente. "Ne dogodi li se ništa negativno kod kuće i vani, Hrvatska bi u naredne tri godine, rejting mogla popraviti sa špekulativne u investicijsku razinu", smatra Lovrinčević. Otvoreno ostaje pitanje arbitraža čiji negativni ishodi mogu destabilizirati javne financije, posljedično i rejting.

Kraj arbitraže Ina-Mol čeka se krajem godine i teška je oko 6 milijardi kuna, a slični iznosi spominju se u tužbi sindikata javnih službi prema državi te banaka zbog švicarskog franka. Također, za javne financije neizvjesno ostaje krpanje rupe u zdravstvu od 7,7 milijardi kuna, dok se kod novog zakona o braniteljima znaju se prava, ali ne i koliko će 'težak', baš kao ni financijske posljedice tužbi zbog Agrokora.