Šta bi za Srbiju značio produžetak "Turskog toka" do Mađarske

Bez autora
Jul 09 2017

Vest da se Mađarska pridružuje "Turskom toku" i da je sa "Gaspromom" potpisala dokument o produženju trase preko Bugarske i Srbije, otvorila je mogućnost alternativnog pravca snabdevanja gasom balkanskih zemalja. Budimpešta smatra da je ta varijanta gasovoda realnija od prvobitno planirane kroz Rumuniju i Hrvatsku, jer su i Beograd i Sofija sa Rusima već potpisali mape puta za izgradnju gasno-transportnih kapaciteta. Rusija i Turska već grade "Turski tok", polaganjem cevi po dnu Crnog mora. A Plan o produžetku njegove trase do Bugarske, Srbije do Mađarske je dobar posao jer Bugarska već ima zeleno svetlo Evropske unije za gasni čvor u Varni, gde bi se slivao i drugi gas iz Južnog gasnog koridora, gasovoda TANAP i TAP. Bivši diplomata Srećko Đukić podseća da taj južni koridor, koji gradi Evropska unija sa Azerbejdžanom, treba da bude gotov tek posle 2021. godine. On ne može da pokrije taj rizični period koji nastaje 2019. godine zatvaranjem gasovoda preko Ukrajine. U tom smislu je važan neki alternativni pravac, ističe Đukić.

Šta bi za Srbiju značio produžetak "Turskog toka" do MađarskeVest da se Mađarska pridružuje "Turskom toku" i da je sa "Gaspromom" potpisala dokument o produženju trase preko Bugarske i Srbije, otvorila je mogućnost alternativnog pravca snabdevanja gasom balkanskih zemalja. Budimpešta smatra da je ta varijanta gasovoda realnija od prvobitno planirane kroz Rumuniju i Hrvatsku, jer su i Beograd i Sofija sa Rusima već potpisali mape puta za izgradnju gasno-transportnih kapaciteta.

Rusija i Turska već grade "Turski tok", polaganjem cevi po dnu Crnog mora. A Plan o produžetku njegove trase do Bugarske, Srbije do Mađarske je dobar posao jer Bugarska već ima zeleno svetlo Evropske unije za gasni čvor u Varni, gde bi se slivao i drugi gas iz Južnog gasnog koridora, gasovoda TANAP i TAP.

Bivši diplomata Srećko Đukić podseća da taj južni koridor, koji gradi Evropska unija sa Azerbejdžanom, treba da bude gotov tek posle 2021. godine. "On ne može da pokrije taj rizični period koji nastaje 2019. godine zatvaranjem gasovoda preko Ukrajine. U tom smislu je važan neki alternativni pravac", ističe Đukić.

"Ako je ovo gasovod koji se radi sa smanjenim kapacitetom, onda je to verovatno gasovod koji je samo za potrebe Mađarske i Srbije, što je dobro i za jednu i za drugu zemlju jer je svakako gas neophodan i u ovom trenutku i u budućnosti", napominje Vojislav Vuletić iz Udruženja za gas Srbije.

Evropi treba ruski gas, što potvrđuje i činjenica da je "Gasprom" od početka godine izvezao 12,5 odsto više nego lane. S druge strane, Amerika teži da smanji taj ruski energetski uticaj kroz projekte gasnih terminala na Krku, ali i Blatiku, koji treba da parira drugom kraku "Severnog toka", koji Rusi grade sa Nemačkom.

Profesor ekonomije Vladimir Krulj smatra da je to primarno geopolitičko pitanje i Rusije, ali i SAD. "Pre svega zbog ekonomskog uticaja koji diktira i sve ostalo. Ali postoji i taj strah od vezivanja Evrope, pre svega Nemačke, za rusko tržište", objašnjava Krulj.

Za Srbiju je za sada izvestan projekat dvosmerne gasne interkonekcije Niš–Dimitrovgrad–Sofija, koji razvija sa Bugarskom. Zemlje Balkana nemaju alternativu u snabdevanju pa su sve mogućnosti dotoka novih količina gasa dobrodošle.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik