U fokusu - Bosna i Hercegovina

Radne dozvole za BiH žele Srbi, Turci, Hrvati i Kinezi

U prvom kvartalu ove godine vlasti BiH strancima su izdale 657 radnih dozvola, od čega su 51 dozvolu dobili državljani RH. Najviše radnih dozvola dobili su građani Srbije - 165, Turci su dobili 83, Kinezi 43, a Kuvajćani 30. Po djelatnostima, najviše radnih dozvola, 144, izdano je u sektoru trgovine. U prerađivačkoj industriji izdano je 81, u poslovanju s nekretninama 62, a u obrazovanju 52 radne dozvole.  U međuvremenu je znatno veći broj građana BiH napustio zemlju.

Po službenim podacima, Slovenija i Njemačka su 2013. izdale 847, a 2016. čak 5.857 radnih dozvola građanima BiH. Masovan odlazak posebno je izražen od početka 2017, kada je BiH za samo dva mjeseca napustilo više radnika nego tokom cijele 2013. Ekonomisti objašnjavaju da to što stranci dolaze da rade u BiH nije rezultat pozitivnih trendova na tržištu rada, odnosno, povoljnosti koje im nude tamošnji poslodavci.  Ekonomist Zoran Pavlović ističe da je strane tvrtke nemaju dovoljno povjerenja u domaću radnu snagu.

"Ljudi iz Europe i svijeta zapošljavaju se u poduzećima koja su u vlasništvu stranaca, a koji žele radnu snagu iz svojih država. Ne žele ulaziti u rizik s našim kadrom, nego žele biti sigurni da će posao biti obavljen u predviđenom roku i kako treba", objašnjava Pavlović. apsurd da stranci nalaze posao u  djelatnostima u kojima se bilježi suficit domaće radne snage. Sličnog stava su i poslodavci, koji su prilično iznenađeni da se na tržištu BiH zapošljavaju i radnici iz Kuvajta.

"Rekao bih da je ovo još jedan apsurd u BiH. S druge strane, veliki problem za našu privredu je odlazak ljudi sa ovih prostora, prije svega onih koji su stručni i sposobni. Ako se nastavi ovakava trend, u daleko većoj mjeri ćemo morati da uvozimo radnu snagu - kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škerbić. Dodaje da je činjenica da su u BiH plaće male plate, ali da je osnovni razlog što ljudi odlaze politička nestabilnost. "Postajemo deficitarni u pogledu mnogih kadrova, a plašim se da će biti sve gore",  ističe Škrebić.  Tako u Njemačku odlaze medicinske sestre, a u Sloveniju vozači, varioci, zidari.  Iz BiH, uglavnom uz pomoć rođaka i prijatelja, tokom godine u inozemstvo otiđe i do 40.000 ljudi.  Predviđa se da će do 2021. iz BiH u potrazi za poslom otići  još oko 140.000 ljudi, i to mahom onih najsposobnijih i najkompetentnijih.

Pogubni odlasci

Pola mladih bi odsellilo Istraživanje nevladinog sektora pokazalo je da u BiH ima oko 700.000 osoba starosti do 30 godina, te da bi više od polovine njih, da im se ukaže prilika, odmah napustilo svoju zemlju. Procjenjuje se da će se u narednih šest godina samo u RS broj radno sposobnih stanovnika smanjiti za 59.000, što je pogubno za tamošnje gospodarstvo, pokazala je analiza stanja na tržištu rada.