Na doboš otišlo 1.300 stanova

Bez autora
Aug 17 2017

Sve je više stanova, kuća, poslovnog prostora i njiva za koje su banke zbog neplaćanja rata kredita pokrenule hipoteke. Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita (NKOSK) za desetak godina, koliko postoji ova institucija, preuzela je plaćanje za 1.300 dospelih kredita. Do sada je prodato oko 240 nepokretnosti kao krajnja mera zbog bezizlazne situacije u kojoj su se dužnici našli. Ipak, činjenica je da je sve više onih koji imaju problema u otplati stambenih pozajmica jer je, samo u poslednje dve godine, njihov broj udvostručen. Kod NKOSK-a je osigurano 90.000 kredita vrednosti 3,35 milijardi evra. Ovakvi krediti čine svega 1,45 odsto osiguranih pozajmica pa u NKOSK-u kažu da je reč o malom broju dospelih kredita u odnosu na ukupan portfolio. Tačnih podataka koliko je aktiviranih hipoteka u Srbiji zapravo nema, zato što nisu svi krediti osigurani kod NKOSK-a. Oni osiguravaju stambene zajmove, ali ne i kredite za biznis kod kojih je neko kao sredstvo obezbeđenja davao stan, kuću, poslovni prostor…

Na doboš otišlo 1.300 stanovaSve je više stanova, kuća, poslovnog prostora i njiva za koje su banke zbog neplaćanja rata kredita pokrenule hipoteke. Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita (NKOSK) za desetak godina, koliko postoji ova institucija, preuzela je plaćanje za 1.300 dospelih kredita. Do sada je prodato oko 240 nepokretnosti kao krajnja mera zbog bezizlazne situacije u kojoj su se dužnici našli.  Ipak, činjenica je da je sve više onih koji imaju problema u otplati stambenih pozajmica jer je, samo u poslednje dve godine, njihov broj udvostručen.

Kod NKOSK-a je osigurano 90.000 kredita vrednosti 3,35 milijardi evra. Ovakvi krediti čine svega 1,45 odsto osiguranih pozajmica pa u NKOSK-u kažu da je reč o malom broju dospelih kredita u odnosu na ukupan portfolio.

Tačnih podataka koliko je aktiviranih hipoteka u Srbiji zapravo nema, zato što nisu svi krediti osigurani kod NKOSK-a. Oni osiguravaju stambene zajmove, ali ne i kredite za biznis kod kojih je neko kao sredstvo obezbeđenja davao stan, kuću, poslovni prostor…

Da li su kupci zainteresovani da kupe nekretninu i druge stvari od banke na ovaj način?

– Imajući u vidu da banke već duže od 10 godina odobravaju kredite koji su obezbeđeni nekretninama, ljudi su sve više zainteresovani za ovakvu kupovinu, pre svega zbog moguće niže cene u odnosu na tržište. Činjenica je da kod ovakvih kupovina nema troškova agencije za promet nekretnina. I pravna sigurnost je izvesna, imajući u vidu da nepokretnost oglašava i prodaje banka, kažu u Adiko banci, na čijem se specijalizovanom sajtu oglašavaju sve vrste nepokretnosti koje banke prodaju u postupku prinudne naplate u Srbiji. Oni posreduju i u prodaji nekretnina za klijente koji žele dobrovoljno da prodaju svoju nepokretnost i na taj način namire dug ili deo duga prema banci. Tražnja uglavnom zavisi od lokacije i cene, manje od stanja u kojem se nekretnina nalazi. Veći centri – Beograd i Novi Sad – uvek su traženiji, kao i Vojvodina u celini, posebno kad je u pitanju poljoprivredno zemljište.

– Cene su tržišne i uvek se baziraju na procenama ovlašćenih sudskih procenitelja. Koriguju se u zavisnosti od toga koja je aukcijska prodaja po redu i ne mogu biti niže od 60 odsto od procenjene vrednosti nekretnine – navode, dodajući da se ovakva prodaja ne razlikuje u odnosu na klasično tržište nekretnina.

Sajt „Doboš”, za razliku od specijalizovanih sajtova banaka za prodaju nekretnina, samo oglašava njihovu prodaju, ali se ne bavi posredovanjem.

Trenutno se na ovom portalu oglašava prodaja 1.016 nekretnina. Najviše je stanova – 570, a ima i 228 poslovnih prostora. Objavljeno je 159 oglasa za prodaju zemljišta. Najveći broj nekretnina nalazi se u Beogradu (158), zatim u Novom Sadu (62), Nišu (50) i Subotici (30). Prosečna vrednost stambenih nepokretnosti iznosi oko 39.640 evra, poslovna 178.272 evra, a zemljišta 51.364 evra.

– Naše statistike kažu da naš sajt najviše posećuju korisnici koji su zaposleni u privatnim preduzećima, njih je 26,9 odsto. Veliki broj njih su i preduzetnici, penzioneri, zaposleni u javnim preduzećima, poljoprivrednici i studenti. Kupci su, po našim saznanjima, pravna lica, budući da su na javnoj prodaji i opreme i mašina za određene specijalizovane oblasti ili industrije, poput ugostiteljstva.  Fizička lica, s druge stane, najviše su zainteresovana za nekretnine, ali i za kategoriju koja se vodi kao „ostalo”, gde mogu pronaći nameštaj, aparate, pokućstvo, tehniku... po povoljnijim cenama.

Prodavci su najčešće banke, bilo kao izvršni poverioci ili kao vlasnici, ako im je nepokretnost dosuđena u izvršnom postupku. Pored banaka, veliki broj njihovih klijenata jesu i stečajni upravnici i izvršitelji. Najbrže se, kako kažu, prodaju stanovi u velikim gradovima čija je cena ispod tržišne, a su dosta traženi i poljoprivredna oprema i mehanizacija.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik