Naše njive oraće i stranci

Bez autora
Aug 23 2017

Srbija je strancima kroz privatizaciju dozvolila da kupe srpsku zemlju još pre deset godina. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, parafirana je i stavka da se od 1. septembra 2017. godine, dozvoli i građanima drugih zemalja da kupe naše oranice. Izmene zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje bi sutra trebalo u Skupštini Srbije da se usvoje po hitnom postupku, uvode neka ograničenja, ali ne i kada u transakciji učestvuje firma. Bez obzira čiji kapital stoji iza te firme. Izmenama ovog zakona postavljaju se, naime, uslovi za građane Evropske unije. Ovim izmenama državaljani EU mogu doći do srpskih oranica, pod uslovom da 10 godina žive u lokalnim samoupravama gde žele da kupe zemljište, da najmanje tri godine obrađuje tu zemlju i da u svom vlasništvu imaju potrebnu mehanizaciju i opremu. S druge strane, za one koji dođu u Srbiju i osnuju firmu, ograničenja nema. Takva firma je automatski srpska i za nju ne postoje rampe pri kupovini.

Naše njive oraće i stranciSrbija je strancima kroz privatizaciju dozvolila da kupe srpsku zemlju još pre deset godina. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, parafirana je i stavka da se od 1. septembra 2017. godine, dozvoli i građanima drugih zemalja da kupe naše oranice. Izmene zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje bi sutra trebalo u Skupštini Srbije da se usvoje po hitnom postupku, uvode neka ograničenja, ali ne i kada u transakciji učestvuje firma. Bez obzira čiji kapital stoji iza te firme.

Izmenama ovog zakona postavljaju se, naime, uslovi za građane Evropske unije. Ovim izmenama državaljani EU mogu doći do srpskih oranica, pod uslovom da 10 godina žive u lokalnim samoupravama gde žele da kupe zemljište, da najmanje tri godine obrađuje tu zemlju i da u svom vlasništvu imaju potrebnu mehanizaciju i opremu.

S druge strane, za one koji dođu u Srbiju i osnuju firmu, ograničenja nema. Takva firma je automatski srpska i za nju ne postoje rampe pri kupovini.

Upravo je to jedan od razloga što su protiv prodaje ne samo naši poljoprivrednici, već i stručnjaci. Ipak, na to se skoro deceniju niko nije obazirao. Pojedine države EU tu su bile rigoroznije, više poštuju svoje prirodne resurse, pa su na sve načine nastojale da takve odluke prolongiraju, a neke čak i da zabrane. Tako je Mađarska ustavom zabranila prodaju zemlje strancima. Srbija, za ovih deset godina, međutim, nije imala "vremena" za donošnje takvih, radikalnih, odluka.

- Srbija je kopirala ono što je uradila Poljska, a da bi postupili kao Mađari trebalo bi da menjamo ustav - kazao je za "Novosti" ministar poljoprivrede Branislav Nedimović.

- Poljska je, za razliku od nas, imala duži prelazni period, jer su dobro ispregovarali SSP. Ko je bio pregovarač za Srbiju, 2007-2008. godine, loše je odigrao za Srbiju. Mi smo sada taoci, pošto ne može da se menja SSP. A da bismo sad nešto menjali, teorijski bi trebalo sa svih 28 zemalja to da dogovorimo i da te izmene prođu kroz svaki parlament. To nije realno.

I ministar Nedimović smatra da smo zemlju strancima prodali još pre 10 godina. Kako kaže, bio je rok da moramo za četiri godine od ratifikacije SSP, od strane poslednje zemlje, a to je počelo da teče 1. septembra 2013. Tada je poslednja zemlja ratifikovala sporazum.

Kroz privatizaciju 20.000 hektara

Stranci u Srbiji već imaju u svom vlasništvu zemlju. To im je omogućio Zakon o privatizaciji. Tačnije, kompanije koje su kupovale domaće firme, u čijem je vlasništvu već bila zemlja, automatski su postali i vlasnici istih. Samo od kupovine poljoprivrednih preduzeća, u rukama stranaca je više od 20.000 hektara plodnih srpskih oranica.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik