Ulaganje u održivi razvoj – dugoročna ušteda

Bez autora
Oct 15 2017

Svetski trend brige o održivom razvoju poslednjih godina je sve prisutniji i kod nas. Cilj je da kompanije uz profit obezbede dugoročnost i sebi i svom okruženju. Ulaganje u održivi razvoj nije trošak već dugoročna ušteda, kažu oni čiji su rezultati vidljivi. Da li je to samo društveno odgovorno poslovanje mereno donacijama, briga o ekologiji ili i više od toga?Najvažniji resurs zdrave kompanije su radnici i zbog toga se na ulazu u farmaceutsku fabriku "Hemofarm" nalazi specijalni časovnik koji meri vreme od poslednje povrede na radu. Pokazuje da je i pored povećanja broja zaposlenih za pet odsto, ove godine povreda manje.

Ulaganje u održivi razvoj – dugoročna uštedaSvetski trend brige o održivom razvoju poslednjih godina je sve prisutniji i kod nas. Cilj je da kompanije uz profit obezbede dugoročnost i sebi i svom okruženju. Ulaganje u održivi razvoj nije trošak već dugoročna ušteda, kažu oni čiji su rezultati vidljivi. Da li je to samo društveno odgovorno poslovanje mereno donacijama, briga o ekologiji ili i više od toga?

Najvažniji resurs zdrave kompanije su radnici i zbog toga se na ulazu u farmaceutsku fabriku "Hemofarm" nalazi specijalni časovnik koji meri vreme od poslednje povrede na radu. Pokazuje da je i pored povećanja broja zaposlenih za pet odsto, ove godine povreda manje.

Ušteda energije u proizvodnim pogonima svrstava je u grupaciju 20 odsto najefikasnijih firmi u svetu. Tome su doprineli i jednostavni domaćinski potezi – voda se noću, kada je struja jeftinija, zamrzava, a tokom dana koristi za rashladne uređaje.

"Međutim, ono što je važno jeste da mi imamo svoje arterške bunare i da smo mi već sada stigli na nivo da preko 50 odsto vode, koja se koristi u našoj proizvodnji, koristimo iz tih arterških bunara i time ne opterećujemo lokalni vodovod", ističe Sanda Savić, direktorka održivog razvoja u "Hemofarmu".

Lako je zamisliti i koliko je vode potrebno nekoj pivari. A u jednoj od njih, prečišćavanjem otpadnih voda dvostruko štede. Dobijaju i biogas kao obnovljivi energent i koriste umesto metana koji bi kupovali. Cilj je da za pet godina potpuno pređu na obnovljive energetske izvore.

"Jedan od najnovijih projekata u našoj kompaniji je CO2 stanica, za reparaciju postojećeg ugljen-dioksida kao rezultat proizvodnje u fermentaciji i tako prečišćen ugljen-dioksid može ponovo da se koristi u proizvodnji piva", kaže Marko Mareš, kontrolor proizvodnnje u Karlsberg pivari u Čelarevu.

Briga da se od prirode uzima, približno koliko može da joj se vrati, prisutnija je kod stranih kompanija koje posluju kod nas.

"Nama je cilj kao Srpskoj asocijaciji menadžera da to prenesemo i na naše kompanije, posebno mala i srednja preduzeća, ono što ćemo mi raditi u narednom periodu, jeste da ćemo davati dobre primere kako na plastičan način kompanije mogu da uvide i da naprave uštede", navodi Jelena Bulatović iz Srpske asocijacije mendžera.

"Ikeina" zgrada koju je posetila ekipa RTS-a troši za 70 odsto manje energenata nego druge zgrade iste veličine. 

Za sada svega 12 kompanija kod nas pravi godišnje izveštaje o održivom razvoju, koje šalje u svetsku bazu podataka.

Izdvaja se i jedan izveštaj čije su korice napravljene od papira dobijenog preradom štetnih algi iz kanala Venecije. To je još jedan podsticaj svima da brižljivo biraju resurse koje troše.

Priča o potrebi održivog razvoja krenula je osamdesetih godina prošlog veka, u drvnoj industriji stavom da se svako posečeno drvo zameni posađenim.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik