Korisnici sa "Fejsbuka" beže na "Votsap"

Bez autora
Jun 14 2018

Mnogi korisnici prebacuju se sa „Fejsbuka“ na zatvorene forume poput „Votsapa“ kako bi raspravljali o dnevnim vestima jer brinu zbog privatnosti, lažnih vesti i „zatrovane atmosfere“ u kojoj se odvija diskusija na toj platformi, pokazalo je istraživanje Rojtersovog instituta za studije novinarstva.Najnoviji izveštaj o digitalnim vestima Rojtersovog instituta pokazao je da opada upotreba vesti preko Fejsbuka, naročito među mladima, koji se radije okreću Votsapu, Instagramu i Snepčetu. Ljudima postaje pomalo dosadan Fejsbuk, rekao je vodeći autor sedmog godišnjeg izveštaja Nik Njuman za Fondaciju „Tomson Rojters“.

Korisnici sa "Fejsbuka" beže na "Votsap"Mnogi korisnici prebacuju se sa „Fejsbuka“ na zatvorene forume poput „Votsapa“ kako bi raspravljali o dnevnim vestima jer brinu zbog privatnosti, lažnih vesti i „zatrovane atmosfere“ u kojoj se odvija diskusija na toj platformi, pokazalo je istraživanje Rojtersovog instituta za studije novinarstva.

Najnoviji izveštaj o digitalnim vestima Rojtersovog instituta pokazao je da opada upotreba vesti preko Fejsbuka, naročito među mladima, koji se radije okreću Votsapu, Instagramu i Snepčetu.

„Ljudima postaje pomalo dosadan Fejsbuk“, rekao je vodeći autor sedmog godišnjeg izveštaja Nik Njuman za Fondaciju „Tomson Rojters“.

Fejsbuk je i dalje najpopularnija društvena mreža za vesti, s 36 odsto korisnika protekle nedelje, ali gubi prednost u odnosu na druge aprikacije, naročito od Votsapa, koji je utrostručio popularnost kao izvor vesti u protekle četiri godine za 15 odsto.

Ljudi se bolje osećaju kada „razgovaraju“ na zatvorenim platformama u zemljama sa „polarizovanim podelama“ i gde može biti opasno da se otvoreno izražavaju politički stavovi, kao što su Malezija i Turska, navodi se u studiji.

Ispitanici su rekli da često nalaze priče na Fejsbuku i Tviteru i prosleđuju ih na grupe na Votsapu radi diskusije u okviru manjeg kruga prijatelja. Iako se veći deo pada interesa za Fejsbuk pripisuje promenjenim alogoritmima, koji kao prioritet stavljaju interakcije sa prijateljima i porodicom, poverenje takođe predstavlja veliki problem.

Samo 23 odsto od 74.000 ljudi, ispitanih u 37 zemalja, reklo je da veruje vestima na društvenim medijima, u odnosu na 44 odsto onih koji generalno veruju vestima, prenosi Rojters.

Sve više ljudi plaća da bi imalo pristup vestima na internetu u pojedinim zemljama, a da je taj broj dostigao 30 odsto u Norveškoj, gde se donacije takođe pojavljuju kao alternativna strategija, pokazuje studija Rojtersovog instituta, koju je finansirala Fondacija „Tomson Rojters“.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik