Iz BiH godišnje se izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda

Bez autora
Jun 27 2019

Bosna i Hercegovina izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda godišnje, što je količinski za 22.000 tona više nego što uveze, međutim, vrijednost izvoza u 2018. je stigla na 89 miliona KM, dok ukupna vrijednost uvoza premašuje 154 miliona KM.Ali iz USAID/Sweden FARMA II Projekta navode da se trendovi mijenjaju. Nakon porasta od 17 posto izvoza u sektoru mljekarstva, u odnosu na 2017., i ova godina obećava bolje rezultate sa otvaranjem tržišta Evropske unije. Ističu da na putu rasta i razvoja sektora mljekarstva, osim velikih proizvođača, važnu ulogu igraju oni manji koji su već postali prepoznatljivi po specifičnosti svojih proizvoda poput “Promilka”.

Iz BiH godišnje se izveze 79.000 tona mliječnih proizvodaBosna i Hercegovina izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda godišnje, što je količinski za 22.000 tona više nego što uveze, međutim, vrijednost izvoza u 2018. je stigla na 89 miliona KM, dok ukupna vrijednost uvoza premašuje 154 miliona KM.

Ali iz USAID/Sweden FARMA II Projekta navode da se trendovi mijenjaju. Nakon porasta od 17 posto izvoza u sektoru mljekarstva, u odnosu na 2017., i ova godina obećava bolje rezultate sa otvaranjem tržišta Evropske unije.

Ističu da na putu rasta i razvoja sektora mljekarstva, osim velikih proizvođača, važnu ulogu igraju oni manji koji su već postali prepoznatljivi po specifičnosti svojih proizvoda poput “Promilka”. Za njih je jednako važno postići i veće prisustvo na domaćem tržištu. Direktor i vlasnik te kompanije Ibro Daguda želi učiniti prozorski sir prepoznatljivim u regiji.

– Važno je omasoviti stočni fond na ovom kraju, te već radimo i na prijedlozima novih projekata kako oživjeti ovaj kraj. Imamo dobru saradnju sa mljekarama u široj regiji, povezujemo se i vjerujem da možemo učiniti da naši krajevi ožive i ponude jednu novu perspektivu razvoja – zaključuje Daguda.

Najznačajniji uvoz po udjelu i vrijednosti čine sir edamer (više od 26,.8 miliona KM) i sir gauda (više od 14 miliona KM). Zbog tih izazova, USAID/Sweden FARMA II Projekt podržava proizvođače sira da pronađu svoje mjesto na domaćem i međunarodnom tržištu.

Kompanija “Eko sir Puđa” je kroz saradnju s USAID/Sweden FARMA II projektom osigurala nove tehnologije u kontroli kvalitete mlijeka kod farmera, a nove prakse i efikasniji mehanizmi zaštite osiguravaju dugotrajnu saradnju i povjerenje koje je ključno za proizvođača, ali i za zajednicu. Takve priče ohrabruju i druge da ulažu i jačaju svoje kapacitete. Livanjski sir je apsolutni rekorder po izvozu, kada su u pitanju sirevi iz Bosne i Hercegovine.

Maid Smajić i njegova sestra Mediha Jašarević osnovali su kompaniju “Zlatna kap” u Jelahu 2008. Zbog problema sa otkupom i plasmanom mlijeka okrenuli su se proizvodnji sira.

– Pronašli smo metodologiju, zatim smo uradili procjenu potreba tržišta i prepoznali prave prilike. Uz podršku USAID/Sweden FARMA II osigurali smo nabavku muzilica, razmijenili dobre prakse i učestvovali u školi sirarstva. Obuke su nam omogućile da naučimo recepturu i proizvodnju različitih vrsta sira, a istovremeno da proces proizvodnje bude usklađen sa EU standardima. Radimo sa 240 kooperanata, a počeli smo sa 10 grla. Danas radimo otkup koji dostiže dva miliona litara – pojasnio je Smajić.

Uredba Evropske komisije kojom se uređuju uslovi zdravlja životinja i javnog zdravlja, te uslovi veterinarskog certificiranja za unošenje sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi u EU propisuje popis “trećih zemalja”, među kojima je Bosna i Hercegovina, a kojima je odobreno unošenje takvih pošiljki u Evropsku uniju.

Nakon što je BiH dobila pozitivne ocjene te joj je odobren izvoz za sve tri kolone mliječnih proizvoda, koji su razvrstani po obavezama termičke obrade, u ovoj godini se očekuje značajan napredak. Međutim, dominantni partneri za bh. mljekare ostaju zemlje regije. Prošle godine su u Crnu Goru izvezili 33 miliona KM vrijednosti mliječnih proizvoda, 17 u Srbiju, 15 u Makedoniju, 10 na Kosovo, a 10 miliona na tržište Hrvatske.

Sirari širom zemlje imaju potrebnu tehnologiju, zadovoljili su tražene standarde te se sada bore za svoje mjesto na domaćem, ali i međunarodnom tržištu. Takav je slučaj i sa kompanijom “Kupres Milch”.

Munevera Žilić iz “Kupres Mlich” rekla je da su oni mala mljekara koja godišnje proizvodi oko 23 tone delikatesnog sira, ali bilježi konstantan rast i sa nedavnim ulaganjima mljekara je na putu da u narednoj godini udvostruči svoju proizvodnju.

– Odličan kvalitet sireva potvrđen je brojnim nagradama na sajmovima u BiH i Srbiji, uključujući i zlatne medalje za kvalitet dobivene u Beogradu i Novom Sadu. Kompanija ima implementiran HACCP sistem, dobili smo izvoznu dozvolu i uspješno izvozimo za Tursku, a u planu je i sticanje izvozne dozvole za tržište EU – dodala je Žilić.

U 2018. iz BiH je izvezeno 11 puta manje vrijednosti sira od vrijednosti uvoza. No, priče “Promilka”, “Eko sir Puđe”, “Zlatne kapi” i “Kupres Milcha” šalju pozitivnu poruku, te jasan znak da bosanskohercegovački sirevi, uprkos svim izazovima i preprekama, osvajaju zlatne medalje, uspješno se izvoze i još im samo treba dati pravu priliku na domaćem tržištu, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik