U 14 slobodnih zona Srbije – 35.000 radnika

Bez autora
Jul 01 2019

Građevinsko zemljište u delu Slobodne zone „Zrenjanin” na području „Jugoistok” nedavno je ustupljeno kineskom investitoru, kompaniji „Šangdong linglong”, koja će na toj lokaciji, na površini od 500.000 kvadratnih metara, izgraditi proizvodne pogone.Zahvaljujući najvećoj investiciji u Vojvodini, vrednoj više od 800 miliona evra, „Linglong” će, kako je najavljeno na polaganju kamena temeljca za izgradnju nove fabrike, zaposliti 1.200 radnika u Srbiji. Buduća fabrika proizvodiće gume za putnička vozila, kamione, autobuse i poljoprivredne pneumatike i biće jedna od zasad devet kompanija koje posluju u zrenjaninskoj slobodnoj zoni.

U 14 slobodnih zona Srbije – 35.000 radnikaGrađevinsko zemljište u delu Slobodne zone „Zrenjanin” na području „Jugoistok” nedavno je ustupljeno kineskom investitoru, kompaniji „Šangdong linglong”, koja će na toj lokaciji, na površini od 500.000 kvadratnih metara, izgraditi proizvodne pogone.

Zahvaljujući najvećoj investiciji u Vojvodini, vrednoj više od 800 miliona evra, „Linglong” će, kako je najavljeno na polaganju kamena temeljca za izgradnju nove fabrike, zaposliti 1.200 radnika u Srbiji. Buduća fabrika proizvodiće gume za putnička vozila, kamione, autobuse i poljoprivredne pneumatike i biće jedna od zasad devet kompanija koje posluju u zrenjaninskoj slobodnoj zoni.

Na ovoj strateški određenoj i infrastrukturno opremljenoj lokaciji za proizvodnju, između ostalog, posluju i kompanije iz Nemačke, Italije, Švedske, Slovenije i Srbije. Na tom terenu proizvode se kablovi za auto-industriju, metalne konstrukcije, oprema za kupatila i toplovodne cevi od bakra, a u zoni posluje i nekoliko trgovinskih firmi.

U Srbiji trenutno funkcioniše 14 slobodnih zona, u kojima je zaposleno više od 35.000 radnika, za razliku od 2008. kada je osnovana Uprava za slobodne zone Ministarstva finansija. Tada je broj radnika bio je gotovo sedam puta manji – oko 5.500. U upravi očekuju da će u narednih pet godina u slobodnim zonama biti zaposleno još 42.000 radnika, imajući u vidu planove postojećih i najave budućih korisnika.

 – U momentu osnivanja u zemlji je, u okviru slobodnih zona, poslovalo osam korisnika koja su se bavila proizvodnom delatnošću. Sada ih je 204, od kojih se 82 bavi proizvodnjom, a uslugama 122 korisnika – ističu u Upravi za slobodne zone.

Kompanije, koje posluju u okviru slobodnih zona Srbije, ostvarile su godišnje, u prethodnim godinama, oko pet milijardi evra prometa.

– Investiciona godišnja ulaganja kreću se nešto više od 200 miliona evra, dok je vrednost izvezene robe oko 2,2 milijarde evra po godini. Vrednost ostvarene proizvodnje iznosi oko 2,5 milijardi evra, a 90 odsto te proizvodnje namenjeno je izvozu – podsećaju u upravi.

Ove poslovne oaze nalaze se u blizini najvažnijih transportnih koridora (Koridor 10 i Koridor 7), kao i u blizini graničnih prelaza sa susednim državama. U upravi otkrivaju i da su najuspešnije slobodna zone u Srbiji „Pirot” i „Subotica”. U gradu na jugoistoku zemlje posluje 25 proizvodnih korisnika, dok na severu u subotičkoj zoni proizvodnju organizuje šest velikih multinacionalnih proizvodnih kompanija. U zoni „Pirot” radi oko 6.000 radnika, dok je u „Subotici” uposleno nešto više od 4.500 radnika.

– Iako je teritorija Srbije relativno dobro pokrivena sa postojećih 14 zona, u regionu istočne Srbije nažalost ne postoji nijedna. U narednom periodu može se razmišljati o mogućnostima proširenja područja postojećih i eventualnom formiranju novih zona, prvenstveno u tim nedovoljno razvijenim područjima – ističu u Upravi za slobodne zone Ministarstva finansija.

Pogodnosti za investitore

Poslovanjem u slobodnim zonama investitorima se obezbeđuju specijalne olakšice i povlašćeni poreski režim. Oslobođeni su plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina uključujući i porez na dodatu vrednost na uvoz robe, koja je namenjena obavljanju delatnosti i izgradnji objekata u zoni. Ne plaćaju ni porez na dodatu vrednost na prevozne i druge usluge korisnika, potrošnju energenata...

Država koristi resurs koji ima, zemljište, a ništa ne ulaže, za razliku od subvencija, koje se daju stranim investitorima za novootvorena radna mesta. Njena uloga je da, kroz stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i aktivnu promociju slobodnih zona, doprinese privlačenju novih investicija.

U EU 80, u svetu oko 2.200 slobodnih zona

Ulaskom Srbije u EU ne postoji razlog da slobodne zone prestanu da posluju jer je koncept slobodnih zona zastupljen i u evropskim zemljama. Najbolji primer za to su slobodne zone koje posluju u Poljskoj. U EU inače postoji oko 80 slobodnih zona, a najviše ih ima u Poljskoj – 14.

U studijama i literaturi, koja se bavi ovom tematikom, mogu se naći podaci da je početkom osamdesetih godina prošlog veka u svetu postojalo oko 800 slobodnih zona različitih tipova, a procenjuje se da ih danas ima više od 2.200.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik