Tema - Bosna i Hercegovina

Mraz i kiše odnijeli med rogatičkim pčelarima

Kraj jula je vrijeme kad pčelari u brdsko-planinskim područjima vrcanjem meda naplaćuju trud višemjesečnog rada u pčelinjacima, ali će zbog vremenskih neprilika rogatički pčelari ove sezone ostati kratkih rukava.

Predsjednik Opštinskog udruženja pčelara “Sat” Miloš Nedić kaže da zbog aprilskog mraza i kišnog maja očekuje slabiji rod meda.

- U maju kad je u košnice trebalo da teku “rijeke” meda, mi smo ih morali prihranjivati. Zahvaljujući načelniku Rogatice Miloradu Jagodiću koji nam je iz budžeta opštine donirao 2.100 maraka kupili smo dvije tone šećera, koji smo podijelili na 53 registrovana pčelara. Zbog toga se možemo nadati kakvom-takvom rodu - priča ovaj vrijedni 74-godišnjak koji ima više od 60 pčelinjih društava. Prema njegovoj procjeni, biće dobro ako bude tri do četiri kilograma po društvu, što je, kako kaže, na nivou prošle godine koja je bila katastrofalno loša.

- Pomirio sam se sa činjenicom da se neću mnogo “omediti”, pa sam se posvetio podmlađivanju društava. Prirodno razrojavanje ni ove godine nisam dozvolio. Vještački sam do sada broj društava povećao za sedam i planiram da ovih dana dobijem još pet - kaže Nedić. Njegove pčele, osim prostranih livada njegovog rodnog sela Brankovići, po medljiku idu u obližnju crnogoričnu šumu na zapadnim padinama Sjemeća. Paše je u izobilju i što je najvažnije sve je čisto i zdravo. Takav je, kazuje on, i med koga donose njegove pčele. Da ne bi išle daleko, Miloš im je vodu donio u pčelinjak. Rasjekao je četiri velike kamionske gume, dobro ih oprao i dezinfikovao i u njih nasuo vodu. S vremena na vrijeme tu vodu mijenja i kaže da je postigao pun pogodak. Pčele tu vodu koriste maksimalno.

Kao bivši stolar u stolariji “Sjemeća”, Miloš je unio novinu i u izradu sanduka za pčelinja društva. Umjesto daske debljine dva centimetra, sanduke je napravio od daske debljine pet centimetara. Oni su, kaže, bolji i za zimu i za ljeto. Zimi čuvaju toplotu, a ljeti hlade.

- Za petnaestak godina koliko se bavim ovim zanimljivim, ali vrlo zahtjevnim hobijem, utvrdio sam da pčele vole pedantnost, urednost i stalnu pažnju pčelara. Ako se, primjera radi, propusti ili uradi površan pregled i ne primijene potrebne zaštitne mjere dolazi do nenadoknadivih gubitaka - naglasio je Nedić. Slično je i sa drugim bolestima koje prijete pčelama i zato po njegovom mišljenju pčelar mora biti stalno uz pčele i samo tako može očekivati da mu one zahvale punim košnicama meda.

Pomoć supruge

Brigu o pčelama uz Miloša vodi i njegova supruga Koviljka, koja mu je, kako kaže, i desna i lijeva ruka.

- Udružili smo ugodno sa korisnim. Srce mi radi uz pomoć četiri bajpasa, a i Koviljkino zdravlje je narušeno pa nam boravak u prirodi i čistom vazduhu dođe kao terapija. Ono meda što sakupimo vrcanjem od 25. jula do 1. avgusta koristimo za vlastite potrebe i kroz “donaciju” u teglama ili kojom markom od onog što prodamo, pomažemo i našu djecu - kaže Miloš, a klimanjem glave potvrđuje Koviljka.