Poslovne vesti - Crna Gora

U Crnoj Gori na crno radi 40.000 građana

Procjenjuje se da u Crnoj Gori oko 40.000 građana radi na crno, saopšteno je Vikend novinama iz Saveza sindikata. Koliku štetu trpi državna kasa od ove vrste neformalnog rada ne zna se pouzdano, ali se naslućuje da su posljedice po nacionalnu ekonomiju nesagledivih razmjera. Na gubitku su i oni koji rade bez ugovora jer im ne ide radni staž, niti imaju zdravstveno osiguranje.

Rad na crno posebno uzima maha tokom turističke sezone, kada se na primorju zaposle hiljade radnika iz regiona, zbog malog interesovanja domaće radne snage i nedostatka stručnog kadra.

I dok siva ekonomija zadaje udarac nacionalnoj ekonomiji, Vlada pokušava da se izbori sa ovom pojavom. Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi nedavno je predložio mjere za jačanje inspekcijske kontrole u cilju smanjivanja učešća nelegalnog zapošljavanja u cjelokupnoj ekonomiji.

U Savezu sindikata (SSCG) upozoravaju da ne postoje precizni podaci o radu na crno. Član Izvršnog odbora Saveza sindikata Crne Gore Vidak Đuranović saopštio je listu da procjene te radničke organizacije pokazuju da oko 40.000 građana radi bez ugovora o radu.

Đuranović objašnjava da ne postoje pouzdani podaci o ovoj negativnoj pojavi, kao i njenim posljedicama po nacionalnu ekonomiju.

"Rad na crno je posebno karakterističan tokom turističke sezone. Ova vrsta rada uzima maha kada su u pitanju sezonski poslovi. Ova pojava pravi veliki problem domaćoj radnoj snazi, koja se angažuje na taj način jer im se ne uplaćuju doprinosi za socijalno i zdravstveno osiguranje. Čak se dešava na terenu da pojedini zaposleni koji se angažuju bez ugovora o radu i poginu na gradilištima, a da niko ne snosi odgovornost", upozorio je u izjavi za Vikend novine Đuranović.

Prema njegovim riječima, sve institucije sistema treba da se bore sa tom pojavom.

"Naš sindikat energično podržava suzbijanje tih pojava. Čak smo se i ponudili da učestvujemo u inspekcijskom nadzoru i da vidimo ko to sve radi na crno. Rad na crno je najveća rak rana zdravoj ekonomiji jer pravi nelojalnu konkurenciju. Procenat radnika koji kod nas rade bez ugovora o radu je daleko veći od standarda Evropske unije" ocijenio je Đuranović.

U Uniji slobodnih sindikata (USSCG) upozoravaju na ekonomske posljedice ove vrste neformalnog rada. Generalni sekretar Unije Srđa Keković kazao je da su posljedice rada na crno negativne i velike kako za socijalne fondove - penzijski i zdravstveni, tako i za budžet Crne Gore.

"Gubitak je po osnovu sredstava koja bi trebalo da se uplaćuju po osnovu doprinosa za obavezno i socijalno osiguranje, a kod rada na crno ona izostaju. Taj novac gubimo. Na drugoj strani, u velikom gubitku su i sami zaposleni, pošto im ne ide radni staž koji im je potreban da bi kasnije ostvarili pravo na penziju", kaže Keković.

Podsjetimo da je Savjet za unaprjeđenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi, kojim presjedava ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić početkom nedjelje usvojio Informacija o stanju u oblasti neformalnog zapošljavanja, uz mjere za jačanje promotivne kampanje usmjerene na podizanje svijesti o značaju legalnog zapošljavanja.