Tema - Bosna i Hercegovina

Arapski svijet s nestrpljenjem očekuje hranu iz Bosne i Hercegovine

U prvom kontejneru isporučeno je 77 naših proizvoda iz 11 bh. kompanija i to As iz Jelaha i njena grupacija Vispak, Kent, Oaza, Klas, te Hepok Mostar, Kondisa Sarajevo, Voćar Brčko, Sava i Spektar Drink Bijeljina i Akova-Ovako Sarajevo...

Tokom ljeta prošle godine bosanskohercegovački biznismen sa švicarskom adresom Muhamed Pršeš u luksuznim prostorijama firme “Bin Sagr Group” u Dubaiju održao je prigodnu prezentaciju bosanskohercegovačkih proizvoda koji se nesmetano mogu izvoziti na to tržište.

Osam mjeseci nakon toga prvi kontejner bosanskohercegovačkih proizvoda isporučen je na ovo tržište.

Pršeš je ponosan zbog ovog uspjeha i tek najavljuje početak velikog izvoza bosanskohercegovačkih proizvoda na tržiste Bliskog istoka!

„U prvom kontejneru isporučeno je 77 naših proizvoda iz 11 bh. kompanija i to As iz Jelaha i njena grupacija Vispak, Kent, Oaza, Klas, te Hepok Mostar, Kondisa Sarajevo, Voćar Brčko, Sava i Spektar Drink Bijeljina i Akova-Ovako Sarajevo. Ovo je start i u planu je da otvorimo nekoliko firmi na Bliskom istoku u Kataru, Rijadu i naravno Dubaiju, te jednu kompaniju u Bosni i Hercegovini koja bi direktno radila ove izvozne poslove”, najavljuje Pršeš.
Bilo je teško napraviti prvi uspješan poslovni korak i Pršeš je zbog toga veliki optimista. Na čemu zasniva optimizam?

Teško je osigurati izvoz

„Teško je osigurati izvoz zbog toga što se u Dubajiu uvozi oko 95 posto njima potrebnih proizvoda i ima oko 200 zemljja koji su prisutnih na ovom tržištu. Zbog toga mi smo se koncetrisali na 19 zemalja Bliskog istoka da uz neke svoje veze i preporuke plasiramo bosanskoherecegovačke proizvode.

Naši proizvodi su ipak, malo interesantniji od drugih zemalja zbog halal certificiranih proizvoda i takvih proizvoda trebali bi imati sve više, jer to nam je velika šansa za još bolji izvoz”, priča Pršeš.

Posljednjih osam mjeseci živio je na realciji Dubai-Cirih-Bosna i Hercegovina. Sa biznis partnerima snimao je potrebe tog tržišta. „Sa velikom sigurnošću mogu potvrditi da ćemo u narednih dvanaest mjeseci na tržište Bliskog istoka izvesti proizvode iz još dvadesetak bh. kompanija, što bi našu ponudu zaokružilo na nekih 600-800 bosanskohercegovačkih artikala”, ističe Pršeš.

Ako bi nešto krenulo i u najlošijoj varijanti Pršeš očekuje godišnji izvoz oko 500 kontejnera bh. proizvoda. Po njegovoj računici vrijednost robe u jednom kontejneru iznosila bi oko 50.000 eura.

Nudimo zamrznuti program, poljoprivredni program voće i povrće koji još nismo dotakli. Tu su i proizvodi od mesa koje još nismo počeli izvoziti. Problem je što se meso izvozi preko Hrvatske, a poznato je da meso iz BiH ne može se izvoziti u Evropsku uniju i za ovaj problem tražimo rješenje.

Kako proizvesti dovoljne količine robe?

Drugi problem je kapacitet proizvodnje. Svi se uplaše kada im kažemo da nam treba nekoliko stotina kontejnera i svi se hvataju za glavu kako toliko robe proizvesti u kratkom periodu.

Pršeš tvrdi da je to ostvarivo ako ljudi u firmama rade u tri smjene.

Na ovom tržištu veoma su tražene suhe šljive iz BiH. Zatim Jami pite koji su također interesatni ovom tržištu, ističe Pršeš.

Međutim, imamo mali problem oko ukusa onoga što izvozimo. Poznato je da u arapskom svijetu imaju svoje specifične začine i moramo raditi na prihvatanju njihovih recepata kada je u pitanju ukus hrane koji izvozimo.

„Konkretno u završnoj smo fazi pregovora za plasiranje vode Oaza u niz lanaca najpoznatijih svjetskih hotela na tom području. Oaza bi za te kupce išla u luksuznim staklenim bocama”, ističe naš sagovornik.

Obično ovakve poslovne poduhvate prate i razni problemi. Pršeš o njima nerado govori i iskreno veli da se ovdje radilo o čistim biznis relacijama gdje su sve strane, i kupci i prodavci i Pršeš kao posrednik dobili svoj dio zarade.
Pošto je ovo izvozni projekt na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine imamo problema sa izvoznim papirima. Jer neke papire daje država, druge entiteti i to su prilične zavrzlame, ali koje nekako rješavamo. Pomaže nam i Vanjskotrgovinska komora BiH, kaže Pršeš i pojašnjava:

„U ovaj izvozni posao nije bila uključena niti jedna nevladina organizacija, niti neko od zvaničnih organa BiH. Jedino sam imao medijsku podršku iz Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine i naravno medija iz BiH koji su popratili ovaj projekat”!

Izvozvozni posao radi ekipa od petnaestak ljudi i naš je cilj da pomognemo našim proizvođačima i poljoprivrednicima. U ozbiljnom biznisu morate imati i podršku drugih ljudi, pa i prijatelja. „U tome mi je mnogo pomogao Amir Sakić, direktor Halal kompanije iz Bosne i Hercegovine. U ovom projektu je i Admir Kapo, koji se zalaže za prodaju domaćih proizvoda u BiH, ali i nama mnogo pomaže”.

Pršeš se zahvalio svim kompanijama koje su učestvovale u realizaciji ovog izvoza naših proizvoda jer ovo je prvi korak ka definitivnom osvajanju ovog tržišta. Poziva sve kompanije iz BiH koje imaju proizvode za ovo tržište da se jave kako bi njih i njihove proizvode uvrstili u ovaj izvozni projekt.

Eko paprike iz BiH

Radimo na još jednom projektu na izvozu ponukani rezultatima Sjedinjenih Američkih Država. Radi se o izvozu eko proizvoda iz BiH. Kako je poznato to su čisti neprskani proizvodi sa čiste zemlje i u SAD-u je prošle godine ovih proizvoda prometovano oko 90 milijardi dolara, a ove godine promet ovim proizvodima treba iznositi oko 180 milijardi dolara.

BiH ima veliku prednost da izvozi i eko proizvode, jer je poznato da mi imamo sve uslove za to. Trenutno pregovaramo oko izvoza eko paprika. Kada probaju naše paprike u svijetu mislim da nećemo imati nikakvih problema u izvozu, jer ćemo to raditi i po njihovim receptima da pogodimo i okus, kaže Pršeš.