Krediti za obrtna sredstva rastu zbog porasta prihoda, ali i nelikvidnosti

Bez autora
Sep 22 2014

Prema posljednjim podacima središnje banke, krediti odobreni poduzetnicima za obrtna sredstva u posljednje vrijeme bilježe blagi porast od 1,2 posto. Riječ je o sredstvima koja su potrebna za financiranje svakodnevnoga poslovanja, dakle, u rasponu od materijalnih troškova, plaća i doprinosa, kao i poreza. Kako se u segmentu kreditiranja obrtnih sredstava ovoga srpnja, promatrano u odnosu na stanje na kraju prošle godine, dogodio navedeni rast, dok su s druge strane krediti za investicije poduzećima i nastavili padati - konkretno, manji su bili za 0,6 posto, otvorilo se pitanje koji su mogući uzroci navedenog rasta. Prema mišljenju revizorice Dubravke Kopun u obzir treba uzeti dvije pojave, obje novijeg datuma odnosno vezane za poslovanje u ovoj godini.

Krediti za obrtna sredstva rastu zbog porasta prihoda, ali i nelikvidnostiPrema posljednjim podacima središnje banke, krediti odobreni poduzetnicima za obrtna sredstva u posljednje vrijeme bilježe blagi porast od 1,2 posto. Riječ je o sredstvima koja su potrebna za financiranje svakodnevnoga poslovanja, dakle, u rasponu od materijalnih troškova, plaća i doprinosa, kao i poreza.

Kako se u segmentu kreditiranja obrtnih sredstava ovoga srpnja, promatrano u odnosu na stanje na kraju prošle godine, dogodio navedeni rast, dok su s druge strane krediti za investicije poduzećima i nastavili padati - konkretno, manji su bili za 0,6 posto, otvorilo se pitanje koji su mogući uzroci navedenog rasta. Prema mišljenju revizorice Dubravke Kopun u obzir treba uzeti dvije pojave, obje novijeg datuma odnosno vezane za poslovanje u ovoj godini.

"Rast kredita za obrtna sredstva može biti uzrokovan ili povećanim potrebama za tekućom likvidnošću zbog porasta prihoda, koji ipak nemaju efekt u vidu rasta dobiti, ili zbog blagog porasta nelikvidnosti. Naime, s problemom naplate potraživanja u posljednje vrijeme počinju se susretati hrvatski vjerovnici kojima su parteri tvrtke iz EU", kaže D. Kopun.

"Kašnjenja u plaćanju nisu osobito velika, ali to stvara dodatni pritisak na potrebe za obrtnim sredstvima", navodi ova revizorica.

Kod mnogih je poduzetnika ustvari jako vidljivo da se oni pribojavaju nove krize nelikvidnosti, ovaj put uvoznog karaktera, s ishodištem iz međunarodnih transakcija gdje su dužnici inače solidne tvrtke iz EU. Stoga će i novo suočavanje s kašnjenjem u plaćanju obveza stranih dužnika tijekom ove jeseni biti izvrgnuto pravoj provjeri, kako u pogledu snage koji takav rizik nosi u poslovanju, tako i u pogledu razmjera mogućih problema. Ovaj novi rizik slovi kao i te kako značajan faktor jer se javlja u tekućoj poslovnoj godini u kojoj mnogi poduzetnici pokušavaju zadržati svoju tržišnu poziciju, te u tu svrhu rade s vrlo niskim maržama, ili čak u nekim trenutcima i s gubicima. To bi moglo dovesti i do većih potreba gospodarstva za kreditima za tekuću likvidnost. Što se njih tiče, obveze po odobrenim bankarskim kreditima poduzećima za obrtna sredstva krajem srpnja bile su 40,119 milijardi kuna, pokazuju posljednji podaci HNB-a, te na kraju srpnja bili za 4,3 posto niži nego u istom razdoblju. Krediti za investicije poduzeća, koji su na kraju srpnja iznosili 34,644 milijardi kuna, pali su za 2,7 posto u odnosu na srpanj prošle godine. 

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik