Prosječna plaća u trećem kvartalu iznosila je 5266 kuna

Bez autora
Oct 02 2014

U trećem kvartalu 2014. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj bila je na istoj razini kao u drugom kvartalu te je iznosila 5266 kuna. Pribrojimo li neto plaći i bonuse, tada visina prosječne mjesečne plaće iznosi 5324 kuna. Najveće plaće imaju zaposlenici u top managementu ( 109% veću od prosječne), a najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (+70%) te ljudskih potencijala (+34%). Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-41%), te radnici u tekstilnoj i kožarskoj industriji (-41%). Muškarci su u prosjeku imali 11% veću plaću od žena, što je porast od 2% u odnosu na drugi kvartal ove godine. Osobe koje su završile fakultet imaju 54% veću plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem. Završen magisterij ili doktorat povećavaju plaću u prosjeku za čak 106% u odnosu na srednju stručnu spremu. U odnosu na prosječnu plaću, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju oko 19% nižu plaću, a oni s visokom stručnom spremom imaju 24% veću plaću. Najveću plaću koja je čak 66% veća od prosjeka imaju ispitanici s poslijediplomskim obrazovanjem.

Prosječna plaća u trećem kvartalu iznosila je 5266 kunaU trećem kvartalu 2014. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj bila je na istoj razini kao u drugom kvartalu te je iznosila 5266 kuna. Pribrojimo li neto plaći i bonuse, tada visina prosječne mjesečne plaće iznosi 5324 kuna, pokazuje istraživanje portala Mojposao.

Najveće plaće imaju zaposlenici u top managementu ( 109% veću od prosječne), a najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (+70%) te ljudskih potencijala (+34%). Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-41%), te radnici u tekstilnoj i kožarskoj industriji (-41%).

Muškarci su u prosjeku imali 11% veću plaću od žena, što je porast od 2% u odnosu na drugi kvartal ove godine.

Osobe koje su završile fakultet imaju 54% veću plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem. Završen magisterij ili doktorat povećavaju plaću u prosjeku za čak 106% u odnosu na srednju stručnu spremu. U odnosu na prosječnu plaću, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju oko 19% nižu plaću, a oni s visokom stručnom spremom imaju 24% veću plaću. Najveću plaću koja je čak 66% veća od prosjeka imaju ispitanici s poslijediplomskim obrazovanjem.

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu veće su za 18% od prosjeka, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 8% manje od prosjeka, 4866 kuna. Plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu za 4% su veće od prosjeka, a plaće zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi za 1% su veće od prosjeka. U tvrtkama koje imaju manji broj zaposlenih od 10 plaće su 14% ispod prosjeka dok se one kreću oko prosjeka u tvrtkama od 21 do 50 zaposlenika. Plaće u tvrtkama s više od 1000 zaposlenika su 10% veće od prosjeka.

Ispitanici bez radnog iskustva imaju 15% manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva plaća je 9% niža od prosjeka. S tri do pet godina iskustva plaća je veća za 4%, a sa šest do deset godina za 9%.

Najniže plaće isplaćene su u Vukovarsko-srijemskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, čak 16% ispod prosjeka, a najveće u Gradu Zagrebu i to 14% iznad prosjeka.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik