Mikrokrediti spas za "mali biznis"

Bez autora
Oct 21 2014

U Srbiji posluju tri mikrofinansijske organizacije koje pomažu socijalno ugroženima i raseljenima da pokrenu mali biznis. Uslovi su znatno povoljniji nego kod banaka, što je spas za mnoge privrednike.Kada su pre 17 godina međunarodne humanitarne organizacije počele da finansiraju i odobravaju prve mikrokredite socijalno ugoženim i raseljenim licima u Srbiji, nisu bile svesne da je stvoren svetski pokret za pomoć socijalno ranjivim kategorijama.

Mikrokrediti spas za "mali biznis"U Srbiji posluju tri mikrofinansijske organizacije koje pomažu socijalno ugroženima i raseljenima da pokrenu mali biznis. Uslovi su znatno povoljniji nego kod banaka, što je spas za mnoge privrednike.

Kada su pre 17 godina međunarodne humanitarne organizacije počele da finansiraju i odobravaju prve mikrokredite socijalno ugoženim i raseljenim licima u Srbiji, nisu bile svesne da je stvoren svetski pokret za pomoć socijalno ranjivim kategorijama.

Od tada, u Srbiji posluju tri mikrofinansijske organizacije koje pod znatno povoljnijim uslovima od banaka odobravaju novac za pokretanje malog biznisa. Nivo sredstava koje su odobravale kretao se od tri miliona evra, a od tada se uvećao šest puta.

Indijac Muhamed Junuz 2005. godine dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju lansirajući mikrokredite od najmanje 10 dolara, koje je davao najsiromašnijima radi pokretanja nekakavog posla, pa makar zajmoprimci kupili kokošku ili alatku. I gle čuda, iako nisu morali svi su vraćali kamatu na vreme.

U Srbiji blagodet mikrokreditiranja osetio je i Dragan Plavšić iz Kraljeva koji je već nekoliko puta pozajmljivao novac na taj način jer od banke niti je želeo niti mogao da dobije pozajmicu.

"Kad mi zatreba za repromaterijal novac, obratim se i dobijem ga skoro istog dana jer proizvodnja u suštini ne sme da čeka zbog procedura u bankama, papirologija, da se dobije kredit... To usporava proizvodnju i čitav naš posao", rekao je Plavšić, poslastičar iz Kraljeva.

Mikrokredi su pozajmice u proseku od oko 200.000 dinara. Jednu trećinu korisnika čine raseljena lica koja imaju ideju ili veštinu da počnu neku proizvodnju ili daju uslugu, ali ne zadovoljavaju stroge bankarske kriterijume.

"Kamate su se kretale od dva do tri odsto. Znači, portfolio u riziku za osobe koje su kasnile sa otplatom više od 30 dana kreće se od nekih pet odsto. U prethodnih pet godina taj odnos je bio daleko manji", kaže Milena Gojković.

Za razliku od poslovnih banaka mikrofinansijske institucije potpuno pokrivaju rizik od nevraćnja svojim klijentima. Pošto ne prikupljaju depozite, a imaju iste troškove kao i banka, predlažu promenu Zakona o finansijskim institucijama ili donošenje novog Zakona o mikrofinansijskim organizacijama.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik