U Crnoj Gori jedna trećina žena radi u oblasti informaciono-komuninikacionih tehnologija (ICT), a da bi taj broj bio veći, potrebna je edukacija u osnovnoj školi, saopšteno je danas na konferenciji Informaciono društvo i rodna ravnopravnost. Dekanica na Fakultetu za informacione sisteme i tehnologije na Univerzitetu Donja Gorica, Milica Vukotić, kazala je da je, od sedam miliona zaposlenih u oblasti ICT-a u državama Evropske unije, 30 odsto žena. U Google-u i Facebook-u, kao vodećim IT kompanijama, zaposleno je 70 odsto muškaraca, odnosno 30 odsto žena, precizirala je ona. Vukotić je rekla da je, u Crnoj Gori, u oblasti kompjuterskog programiranja i informacionih usluga, zaposleno oko 33 odsto žena, navodeći da je situacija slična kao u razvijenim državama Evrope. Prošle školske godine, tri fakulteta, sa tri Univerziteta u Crnoj Gori koja se bave informacionim tehnologijama, upisala su 872 studenta, od kojih su 153 žene i 719 muškaraca, kazala je ona.
U Crnoj Gori jedna trećina žena radi u oblasti informaciono-komuninikacionih tehnologija (ICT), a da bi taj broj bio veći, potrebna je edukacija u osnovnoj školi, saopšteno je danas na konferenciji Informaciono društvo i rodna ravnopravnost.
Dekanica na Fakultetu za informacione sisteme i tehnologije na Univerzitetu Donja Gorica, Milica Vukotić, kazala je da je, od sedam miliona zaposlenih u oblasti ICT-a u državama Evropske unije, 30 odsto žena.
„U Google-u i Facebook-u, kao vodećim IT kompanijama, zaposleno je 70 odsto muškaraca, odnosno 30 odsto žena“, precizirala je ona.
Vukotić je rekla da je, u Crnoj Gori, u oblasti kompjuterskog programiranja i informacionih usluga, zaposleno oko 33 odsto žena, navodeći da je situacija slična kao u razvijenim državama Evrope.
„Prošle školske godine, tri fakulteta, sa tri Univerziteta u Crnoj Gori koja se bave informacionim tehnologijama, upisala su 872 studenta, od kojih su 153 žene i 719 muškaraca“, kazala je ona.
Vukotić smatra da muškarci nijesu glavni „krivci“ za položaj žena, već, kako je navela, same žene, koje prihvataju da one nijesu stvorene za tehničke nauke i da ne bi trebalo da se bave informaciono-komunikacionim tehnologijama.
„Smatram da bi trebalo promovisati ICT među ženama, šanse koje nudi ICT i uticati na to da žene promijene sliku o sebi“, navela je ona, dodajući da bi sa edukacijom trebalo početi u osnovnoj školi.
Generalni direktor Direktorata u Ministarstvu za inforamciono društvo i telekomunikacije, Radule Novović, rekao je da je pitanje rodne ravnopravnosti, u informaciono-komunikacionim tehnologijama, neodvoljivo od šireg pitanja digitalnog jaza.
„Digitalni jaz se odnosi na nejednaku raspodjelu koristi od savremenih tehnologija i interneta unutar država, regija, sektora i društveno ekonomskih grupa i predstavlja zadatak pred kojim se nalaze, kako države u razvoju, tako i marginalizovane grupe u razvijenim zemljama“, objasnio je on.
Novović je kazao da su savremene tehnologije alat za prevazilaženje rodnog i digitalnog jaza.
„Način na koji ih koristimo i distribuiramo, pravi razlike. Iz tog razloga neophodno je da ukažemo da nova znanja, edukaciju u pravcu inoviranja načina na koje koristimo ICT alate, kao i na način na koji raspodjeljujemo te koristi“, naveo je on.