Poslovne vesti - Hrvatska

RBA: Inozemni dug i dalje raste zbog zaduženja države

S mjesečnim rastom od 1,3 posto ili 580 milijuna eura ukupan bruto inozemni dug Hrvatske potkraj rujna prošle godine dosegnuo je 46,5 milijardi eura, odnosno 107,8 posto BDP-a, a njegov porast na mjesečnoj razini ponajprije je posljedica rasta duga opće države koji je u odnosu na kolovoz povećan za gotovo 700 milijuna eura ili 5,4 posto.

Velike potrebe države za novim zaduženjima u neposrednoj su vezi s odgođenom i/ili preslabom fiskalnom konsolidacijom, pa se zbog kumuliranja proračunskih deficita i dospjelih neplaćenih obveza država nastavila zaduživati i na inozemnom financijskom tržištu, ističu analitičari Raiffesenbank Austrije (RBA) u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Pritom predviđaju da bi se, u uvjetima očekivanog pada gospodarstva već šestu godinu zaredom, razina inozemnog duga do kraja 2014. mogla kretati na razinama od oko 108 posto procijenjenog BDP-a. Dodaju da posljedično i udio sektora države u ukupnom bruto inozemnom dugu bilježi stalni porast te je potkraj rujna prošle godine dosegnuo 29,2 posto ili 12,5 postotnih bodova više nego potkraj rujna 2009.

Na godišnjoj razini rast ukupnog bruto inozemnog duga do kraja rujna 2014. iznosio je 2,4 posto ili 1,1 milijardu eura, a u usporedbi s krajem 2013. bio je veći za 1,2 posto odnosno 535 milijuna eura. Potkraj rujna bruto inozemni dug opće države iznosio je 13,5 milijardi eura, što je gotovo 2 milijarde eura ili 16,9 posto više u odnosu na rujan 2013., a u odnosu na kraj 2013. opća država povećala je obveze prema inozemnim vjerovnicima za 835 milijuna eura ili 6,6 posto.

Analitičari RBA pritom ističu da, osim travnja 2014. kada je zabilježena negativna godišnja stopa promjene, državna komponenta bruto inozemnog duga kontinuirano bilježi pozitivne godišnje stope rasta još od rujna 2009.

U uvjetima očekivanog pada gospodarstva već šestu godinu zaredom predviđamo da bi se razina inozemnog duga do kraja 2014. mogla kretati oko 108 posto procijenjenog BDP-a. Pritom je važno naglasiti da deprecijacija eura u odnosu na dolar utječe na visinu inozemnog duga iskazanog u eurima, no država je svoj dug denominiran u dolarima zaštitila tzv. hedgingom, pa iskazani dug u eurima realno ima niži iznos, zaključuju iz RBA.