Hrvatska opet pala na svjetskoj ljestvici ICT konkurentnosti

Bez autora
Apr 19 2015

Hrvatska je po konkurentnosti korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija – ICT na 54. poziciji od 143 zemlje uključene u istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) što je pad od 8 mjesta na ljestvici u odnosu na lani, objavilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost. Globalno izvješće o ICT-u 2015. pokazuje da gospodarstva u razvoju i nastajanju ne uspijevaju iskoristiti potencijal ICT-a za pokretanje društvenih i gospodarskih promjena i sustići u razvoju naprednije zemlje. Ne možemo biti zadovoljni ukupnim rangom Hrvatske, zabrinutost potiče negativan trend. Značajan pad na ljestvici posljedica je odsutnosti sistemskih rješenja. Ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a on se ne mijenja potrebnim reformama. Krajnje je vrijeme da djelujemo u tom smjeru ili ćemo izgubiti korak s naprednim dijelom svijeta, smatra Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Hrvatska opet pala na svjetskoj ljestvici ICT konkurentnostiHrvatska je po konkurentnosti korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija – ICT na 54. poziciji od 143 zemlje uključene u istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) što je pad od 8 mjesta na ljestvici u odnosu na lani, objavilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost. Globalno izvješće o ICT-u 2015. pokazuje da gospodarstva u razvoju i nastajanju ne uspijevaju iskoristiti potencijal ICT-a za pokretanje društvenih i gospodarskih promjena i sustići u razvoju naprednije zemlje.

– Ne možemo biti zadovoljni ukupnim rangom Hrvatske, zabrinutost potiče negativan trend. Značajan pad na ljestvici posljedica je odsutnosti sistemskih rješenja. Ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a on se ne mijenja potrebnim reformama. Krajnje je vrijeme da djelujemo u tom smjeru ili ćemo izgubiti korak s naprednim dijelom svijeta – smatra Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

U klubu srednje razvijenih

U odnosu na prošlu godinu Singapur, Finska, Švedska, Nizozemska, Norveška i Švicarska i dalje su vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a. Bitniji pomak bilježi Japan koji je poboljšao svoju poziciju za šest mjesta. Hong Kong ove je godine s 8. pao na 14. poziciju, a Južna Koreja s 10. na 12. Od zemalja središnje Europe, Slovačka (59.) je zadržala prošlogodišnju poziciju, Poljska (50.) bilježi rast od 4 pozicije, dok su Slovenija (37.) i Češka (43.) pale za 1 poziciju, a Mađarska (53.) za 6. Hrvatska ove godine bilježi pad na rang-ljestvici s 46. na 54. mjesto, što je pozicionira u srednje razvijene zemlje. Hrvatska ima prosječnu ocjenu od 4,3 koja je na razini prošlih godina i pokazuje da ne činimo dovoljno u segmentu reformi, poticanja inovativnosti i informatizacije javne uprave, stoji u izvješću.

– Hrvatska bilježi rast zaposlenosti u ICT-u, ali promjene u sustavima naslonjenim na ICT nisu dovoljno kvalitetne i brze. Država treba utjecati na pozitivne pomake kroz reformu javne uprave i obrazovnog sustava kao i kroz kreiranje poticajnog financijskog okvira i promociju ICT industrije – potreban nam je cjeloviti ekosustav koji će omogućiti sustavan razvoj ICT-a kao jedne od rijetkih propulzivnih industrija u Hrvatskoj – komentirao je izvješće Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT udruge.

– Nedavno je Europska komisija objavila svoj indeks DESI 2015 koji Hrvatsku svrstava na 24. mjesto zemalja EU, što otprilike korelira s WEF-ovim indeksom konkurentnosti korištenja ICT tehnologija u ovoj godini. S obzirom na to da u oba istraživanja značajne težinske faktore imaju obrazovanje, vještine, školovanje zaposlenika i razvoj radnih mjesta temeljenih na znanju, jasno je da u ovom segmentu moramo djelovati puno brže nego dosad želimo li biti atraktivniji kao destinacija za razvoj poslovanja i privlačenje investicija – ističe Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra. To znači da bismo trebali što brže napraviti reformu financiranja obrazovanja, maksimalno smanjiti opterećenje rada i prebaciti ga na druge oblike oporezivanja, a pogotovo za tzv. knowledge intensive radna mjesta. Također, nužno je povećati kontinuiranu alokaciju nacionalnih EU sredstava za podizanje konkurentnosti tvrtki kroz obrazovanje zaposlenika te donijeti višegodišnji plan investicija u ICT, što će zasigurno predstavljati dobru podlogu za razvoj tvrtki utemeljenih na znanju.

Različita metodologija

– S druge strane, treba biti oprezan s tumačenjem podataka prilikom donošenja odluka jer u nekim temama postoji diskrepancija između WEF i DESI indikatora, kao u području poslovnog korištenja tehnologija. Oba istraživanja provode renomirane institucije, ali po jednom načinu mjerenja smo iznad prosjeka EU, a po drugom prilično nisko. Uz različito odabrane parametre, vjerujem da tome zasigurno pridonosi i subjektivno ocjenjivanje kroz ankete – kazao je H. Balen.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik