Kreditni rejting: Srbija visokorizična

Bez autora
Apr 27 2015

Najveća bonitetna kuća na svetu "Dun & Bradstreet" objavila je, u aprilskom izdanju publikacije koja obuhvata rizike poslovanja u 132 države sveta, da Srbiju svrstava u grupu zemalja sa visokim rizikom, uz naznaku stabilnosti trenda rejtinga.Od evropskih zemalja toj grupi pripadaju i Grčka, Kipar, Kazahstan, Azerbejdžan i Gruzija, navodi se u saopštenju. Srbija se, u regionu istočne Evrope, nalazi na 14. mestu dok su na vrhu Slovačka i Estonija, a na zadnjem mestu Belorusija, Kirgistan i Tadžikistan.

Kreditni rejting: Srbija visokorizičnaNajveća bonitetna kuća na svetu "Dun & Bradstreet" objavila je, u aprilskom izdanju publikacije koja obuhvata rizike poslovanja u 132 države sveta, da Srbiju svrstava u grupu zemalja sa visokim rizikom, uz naznaku stabilnosti trenda rejtinga.

Od evropskih zemalja toj grupi pripadaju i Grčka, Kipar, Kazahstan, Azerbejdžan i Gruzija, navodi se u saopštenju.

Srbija se, u regionu istočne Evrope, nalazi na 14. mestu dok su na vrhu Slovačka i Estonija, a na zadnjem mestu Belorusija, Kirgistan i Tadžikistan.

Od zemalja u okruženju bolji rejting od Srbije imaju Slovenija i Hrvatska, koje dele 7. i 8. mesto sa rejtingom DB3, zatim slede Bugarska, Makedonija, Rumunija, Albanija i Mađarska, dok lošiji rejting od Srbije ima Bosna i Hercegovina DB6.

Srbiji je dodeljen rejting DB5, što znači da je poslovanje u Srbiji visokorizično i da se može očekivati značajna neizvesnost po pitanju isplativosti uloženog.

Kompanijama se savetuje da ograniče izloženost rizicima time što će odabrati samo transakcije sa očekivanim visokim prinosom.

Kako je raspon procenjenih rizika od DB1 do DB7, Srbija sa ocenom DB5 se nalazi u crvenom, alarmnom polju rizika, dok su prve dve kategorije u poželjnom zelenom polju niskog rizika, a druge dve u žutom polju umerenog rizika.

Bonitetna kuća D&B za Srbiju ove godine predviđa blagi pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,2 odsto dok se u 2016. godini očekuje porast BDP od 1,1 odsto, u 2017. godini porast od dva odsto, 3,1 odsto u 2018. godini, do čak 3,7 odsto u 2019. godini.

Prognoze govore i o padu procenta nezaposlenosti od prošlogodišnjih 23 odsto, na 22,5 odsto ove godine do 17 odsto u 2019. godini.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik