Oko 150.000 građana pred bankrotom

Bez autora
May 06 2015

Ne muči samo država muku sa štednjom i novcem, već i stanovništvo. Statistika pokazuje da je svaki stanovnik Srbije dužan skoro 900 evra. Trenutno ima oko 150.000 ljudi koji su u ozbiljnim finansijskim problemima, a banke su blokirale račune oko 200.000 građana.Zbog svega toga, Srbija se sprema da na leto usvoji Zakon o ličnom bankrotstvu. Iako rate za kredit teško otplaćujemo, podaci banaka govore da njihovim ponudama kredita i dalje teško odolevamo. Keš i krediti za refinansiranje su ono što građani najviše traže, potvrđuju nam bankari.

Oko 150.000 građana pred bankrotomNe muči samo država muku sa štednjom i novcem, već i stanovništvo. Statistika pokazuje da je svaki stanovnik Srbije dužan skoro 900 evra. Trenutno ima oko 150.000 ljudi koji su u ozbiljnim finansijskim problemima, a banke su blokirale račune oko 200.000 građana. Zbog svega toga, Srbija se sprema da na leto usvoji Zakon o ličnom bankrotstvu.

Iako rate za kredit teško otplaćujemo, podaci banaka govore da njihovim ponudama kredita i dalje teško odolevamo. Keš i krediti za refinansiranje su ono što građani najviše traže, potvrđuju nam bankari.

"U prvom kvartalu ove godine prosečan iznos ovih kredita se kretao oko 210.000 dinara, na rok otplate od pet godna", kaže Miloš Macut iz Erste banke.

Izvršni direktor sektora za građanstvo Sosijete ženeral banke Dejan Vučinić navodi da to znači da je u 2014. prosečan iznos iznos keš kredita bio 176.000 dinara, a da je prosečan iznos kredita za refinansiranje lane iznosio oko 400.000 dinara. Prema njegovim rečima, u 2015. se značajno smanjuju ti iznosi u odnosu na prethodnu godinu.

Prosečan iznos koji jedan građanin duguje za refinansiranje je oko pola miliona dinara, pokazuje statistika Erste banke. U Sosiete Ženeral primećuju da su njihovi klijenti postali oprezniji, pa se zadužuju za manje iznose i na kraće rokove otplate.

Ipak, namera države da uvede lično bankrotsvo, pokazuje da su dužnici do sada bili neoprezni. Nisu, na primer, mislili o otkazima koje je sa sobom nužno doneo proces privatizacionih reformi.

"Privatizovalo se, strani kapital uvek radi sa manjim brojem radnika, to je po definiciji, sa manjim troškovima. Na toj poziciji radne snage trebalo je kalkulisati, jer se na to baš i nije računalo", smatra profesor Ekonomskog fakulteta Kosta Josifidis.

O mehanizmu ličnog bankrota i dalje se malo zna. Prema iskustvima iz drugih zemalja, to znači da bi osoba trebalo da dobije ličnog stečajnog upravnika, koji će do izmirenja dugova upravljati njegovom imovinom.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik