U fokusu - Bosna i Hercegovina

Gdje su vaučeri uloženi u privatizacione fondove?

U Republici Srpskoj emitovano je ukupno 49,2 miliona vaučera za privatizaciju od čega su građani više od 28 miliona uložili u Privatizacione investicione fondove (PIF).

Preciznije, oko 835.000 građana je na početku procesa privatizacije u PIF-ove, odnosno u Društva za upravljanje PIF-ovima (DUIF) uložilo svoje vaučere. Od velikih očekivanja i tvrdnji političara da je vaučere najbolje uložiti u ruke "eksperata" na kraju nije bilo ništa, jer niko od građana nije imao "opipljive" koristi od uloženih vaučera.

Uprkos tvrdnjama predstavnika DUIF-a i PIF-ova da nisu odgovorni za krah privrede u RS, ne može se prenebregnuti činjenica da su predstavnici fondova na skupštinama akcionara privatizovanih preduzeća, a često i kao članovi upravnih i nadzornih odbora, bili, najblaže rečeno, saučesnici u krčmljenju imovine preduzeća. Predstavnici fondova apsolutno nikome, a pogotovo akcionarima, nisu polagali račune za štetne posljedice odluka u čijem donošenju su na ovaj ili onaj način učestvovali. Pored toga, nemali je broj privatizovanih firmi u kojima je većinskim vlasnicima bio potreban, pa i neophodan upravo glas predstavnika fondova na skupštinama akcionara kako bi donijeli odluku u svoju korist, a na štetu malih akcionara i akcionara fondova.

U svakom slučaju, ogromnu korist od vaučerske privatizacije vidjeli su upravo DUIF-i koji su upravljali višemilionskim vrijednim kapitalom. Na računima DUIF-a, odnosno u džepovima novoformirane "kaste investicionih menadžera" na ime provizije za upravljanje akcijama PIF-ova u proteklih 13 godina završilo je više od 100.000.000 KM. Pritom, nikome od građana koji su uložili vaučere u PIF-ove nikada nije isplaćena dividenda, a vrhunac paradoksa leži u činjenici da to nije bilo moguće ni po zakonu. Istovremeno, nekolicina menadžera u DUIF-ima, vješto koristeći zakonsku legislativu u čijem kreiranju su imali glavnu riječ, ubirala je masne prihode na ime provizije za upravljanje.

Radi lakšeg razumijevanja za armiju građana koji odavno ne očekuju ništa od uloženih vaučera, pojasnićemo kako je cijela stvar tekla. Naime, građani su svoje vaučere davali društvima za upravljanje PIF-ovima koji su dobijenim vaučerima osnivali PIF-ove i tako postajali njihovi dioničari, a potom su s tim istim vaučerima učestvovali u procesu privatizacije preduzeća. Radi još lakšeg razumijevanja, DUIF-i su zasebna pravna lica, ali koja praktično imaju ulogu menadžmenta PIF-ova, jer upravljaju njihovom imovinom i za to uzimaju naknadu u vidu provizije.

Uprkos velikim očekivanjima od PIF-ova, oni apsolutno nisu odgovorili zadatku, a osnovni razlog je što DUIF-i nisu bili motivisani, niti zainteresovani za pokretanje preduzeća u kojem PIF kojim upravljaju ima suvlasništvo jer su se zadovoljavali provizijom za upravljanje. Visina provizije je zakonom limitirana na 3,5 odsto od vrijednosti ukupnog portfelja akcija kojima PIF raspolaže, a ako se zna da pojedini PIF-ovi raspolažu imovinom od preko 100 miliona KM, jasno je da DUIF-i koji njome upravljaju svake godine ubiru milionske prihode.

Sa druge strane, građanima koji su uložili vaučere u PIF-ove praktično je ostalo samo da prodaju vaučere, odnosno akcije PIF-ova, odnosno zatvorenih investicionih fondova (ZIF) u koje su u skladu sa zakonom tokom 2007. godine preregistrovani svi PIF-ovi. Nominalna vrijednost akcija ZIF-ova kreće se u visini od jedne do maksimalnih 105 KM, ali tržišna, odnosno vrijednost po kojoj građani mogu da trguju svojim vaučerima je mnogo niža i kreće se od mizernih 0,04 KM do maksimalnih 15,7 KM.

Ekonomski analitičar i predsjednik Udruženja akcionara investicionih fondova Siniša Božić objašnjava da je vaučerskom privatizacijom dio državnog kapitala podijeljen na veliki broj građana i da je gotovo čitava populacija RS dobila vaučere, koje je u 57 odsto slučajeva uložila u PIF-ove.

"Društva za upravljanje PIF-ovima su uglavnom osnovana od strane slovenačkih društava za upravljanje, već poznatih po brojnim aferama, a takav oblik poslovanja su uglavnom nastavili i u RS i čitavoj BiH. Obećanja koja su prije 15 godina dala DUIF, poput revitalizacija privrede, ulaganje u perspektivna preduzeća i privredne sektore, ostvarivanje prinosa i isplata dividende, nisu ostvarena. U prilog tome je išla inertnost domaćih institucija, koje su morale imati u vidu da je stvorena velika disperzija vlasništva, i donesena zakonska rješenja koja će štititi akcionare i investitore od brojnih afera koje su povezane s poslovanjem investicionih fondova. Koliko su institucije, i politički predstavnici građana zainteresovani za ova pitanja, pokazuje krah svih indeksa Banjalučke berze, još prije sedam godina, koji je prošao potpuno nezapaženo od strane najviših entitetskih funkcionera, sa svim negativnim posljedicama koje su potom uslijedile po privredu, zaposlene i generalno po društveno-politički sistem", kaže Božić.

Slično mišljenje dijeli i ekonomista Milica Lakić, koja kaže da se od PIF-ova očekivalo mnogo u procesu privatizacije, ali da se pokazalo da je to još jedan način za monopol pojedinaca, a na štetu građana RS.

"Najlošije odrađena vaučerska privatizacija u okruženju i regionu je naš model. Uloga PIF-ova u privatizaciji je trebalo da dovede do koncentracije vlasništva i povećanja sposobnosti upravljanja preduzećima, te na kraju i mobilizaciji privatnih investicija. Sve to je manje ili više ostalo neostvareno, a umjesto toga smo dobili veliku disperziju vlasništva u PIF-ovima. Društva za upravljanje su tako regulisana da su male interesne grupe lokalnih moćnika otele i vlasništvo nad PIF-ovima, tako da su DUIF zbog neodgovarajućih propisa radila u svom interesu, a ne u interesu široke baze vlasnika, građana RS", kaže Lakićeva.

Ona ističe da rezultate svega toga ne treba komentarisati, jer je rezultat sto miliona naprema nula u korist otuđenih društava za upravljanje.

"Građani mogu postaviti pitanje opravdanosti ovakvog ponašanja, ali su tome, prije svega, doprinijeli loša regulacija i još lošiji nadzor nad radom društava i fondova. Građani moraju da se pomire sa činjenicom da su prevareni i da ne postoji način da se stvari poprave. Možda je moguće smanjiti štetu, ali to je trebalo davno uraditi, odnosno odmah nakon kraha tržišta kapitala 2008. godine", kaže Lakićeva.

Sa druge strane, predsjednik UO DUIF "Kristal invest" Ljubomir Klincov kaže da se uloga DUIF-a i PIF-ova u privatizaciji pokušava prikazati kao negativna, što je potpuno pogrešno. Klincov kaže da je još prilikom ulaganja vaučera u fondova procjenjivao da će to biti najsigurnije ulaganje.

"Vrijeme je pokazalo da je ulaganje u fondove najsigurnije, odnosno najmanje rizično ulaganje. Građani koji su vaučere uložili direktno u 'Telekom' su finansijski bolje prošli, jer 'Telekom' isplaćuje dividendu, ali šta je sa građanima koji su vaučere uložili u preduzeća koja su propala i čije akcije su potpuno obezvrijeđene, a to je slučaj sa više od 70 odsto preduzeća. Te akcije su nelikvidne i nema ko da ih kupi, dok akcije fondova imaju svoju vrijednost i mogu da se prodaju", kaže Klincov.

Kada je riječ o naknadi koju uzimaju DUIF-i, nastavlja on, ona se kreće u visini naknade koju uzimaju društva u svim zemljama u okruženju.

"Zakon dozvoljava proviziju od 3,5 odsto, ali većina DUIF-a uzima proviziju manju od tri odsto. Cilj svakog DUIF-a je da sačuva i poveća vrijednost fonda, a u javnosti je stvorena potpuno pogrešna predstava da smo mi uništili privredu. To naprosto nije tačno, a najbolji primjer su Rafinerija nafte u Brodu, Rafinerija ulja u Modriči i 'Birač'. Njihova vrijednost je oko milijardu i po maraka, a svjedoci smo u kako katastrofalnoj finansijskoj situaciji se nalaze, a DUIF-i za to ne snose apsolutno nikakvu odgovornost", kaže Klincov.

Vaučeri

Građani mogu da izračunaju koliko novca mogu dobiti za uložene vaučere tako što će broj vaučera koje su uložili u neki fond pomnožiti s visinom tržišne vrijednosti akcija tog fonda.

U sljedećoj tabeli donosimo trenutnu nominalnu i tržišnu vrijednost akcija svih fondova.

ZIF                              nominalna    tržišna

ZIF BLB-profit                105              3

ZIF Euroinvestment        94                15,7

ZIF Bors invest              76                3,1

ZIF Aktiva invest            63                2,5

ZIF Jahorina Koin           60                2

ZIF Kristal invest            59                5,8

ZIF Polara invest            56                4

ZIF Privrednik invest       47                1,6

ZIF Zepter                     43                6,6

ZIF VIB fond                  39                2,4

ZIF VB fond                    28                1,4

ZIF Balkan Investment     28                1

ZIF Invest nova               1                  0,04

PREF RS primjer pozitivnog poslovanja

Iako postoji razlika u odnosu na Društva za upravljanje investicionim fondovima, Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS može da posluži kao primjer kako treba da posluje ova kategorija pravnih lica. Naime, Penzijski rezervni fond RS (PREF) počeo je s radom 2011. godine s imovinom od oko 275 miliona KM. Prilikom osnivanja, 100 odsto imovine činile su isključivo akcije 770 preduzeća iz procesa privatizacije u RS u koje se ubrajaju najuspješnija preduzeća, ali i preko 200 preduzeća koja se nalaze u postupku stečaja ili likvidacije. Uprkos tome, PREF je svake godine ostvarivao prosječni profit od 8,2 miliona KM i svake godine je svom osnivaču, Fondu PIO RS, isplaćivao dividendu od 6,2 miliona maraka godišnje.