Institucije BiH energetski neefikasne

Bez autora
Aug 22 2015

Bosna i Hercegovina daleko zaostaje iza evropskih zemalja u ispunjavanju obaveza na području energetske efikasnosti iako se obavezala da će do kraja 2018. godine smanjiti potrošnju energije za devet odsto. Ovo je, između ostalog, naglašeno u izvještaju o reviziji učinka na temu energetske efikasnosti u institucijama BiH, o kojem će biti riječi i na današnjoj sjednici Savjeta ministara BiH. Revizori su skrenuli pažnju na to da se BiH, potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Sporazum o energetskoj zajednici, obavezala na poštovanje propisa i direktiva EU koje govore o energetskoj efikasnosti, ali da do danas nije uradila gotovo ništa i da su čak i određeni postupci pokrenuti protiv BiH jer ne ispunjava svoje obaveze.

Bosna i Hercegovina daleko zaostaje iza evropskih zemalja u ispunjavanju obaveza na području energetske efikasnosti iako se obavezala da će do kraja 2018. godine smanjiti potrošnju energije za devet odsto.

Ovo je, između ostalog, naglašeno u izvještaju o reviziji učinka na temu energetske efikasnosti u institucijama BiH, o kojem će biti riječi i na današnjoj sjednici Savjeta ministara BiH.

Revizori su skrenuli pažnju na to da se BiH, potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Sporazum o energetskoj zajednici, obavezala na poštovanje propisa i direktiva EU koje govore o energetskoj efikasnosti, ali da do danas nije uradila gotovo ništa i da su čak i određeni postupci pokrenuti protiv BiH jer ne ispunjava svoje obaveze.

"Analizirajući zahtjeve iz direktiva o energetskoj efikasnosti koje je BiH trebalo da implementira, utvrđeno je da nisu provedene aktivnosti koje bi doprinijele implementaciji ovih zahtjeva mada su rokovi za implementaciju velikog broja zahtjeva istekli. Predstavnici većine institucija izjasnili su se da na nivou institucija BiH nedostaje sistemski pristup unapređenja eneregetske efikasnosti", navodi se u izvještaju revizora.

Institucije BiH u posljednje četiri godine potrošile su više od 60 miliona KM za potrebe energije, bez ikakvih mehanizama kontrole potrošnje niti analiza godišnjih potreba i potencijalnih ušteda.

Za razliku od BiH, zemlje Evropske unije do kraja 2020. godine planiraju kreirati čak dva miliona radnih mjesta vezanih za energetsku efikasnost, a prema procjenama iz EU, prosječno domaćinstvo, sprovođenjem mjera energetske efikasnosti, moglo bi uštedjeti godišnje oko 2.000 KM.

"U nedostatku sistemskog pristupa, institucije BiH uglavnom ne preduzimaju aktivnosti na unapređenju energetske efikasnosti i smanjenju potrošnje energije propuštajući da ostvare značajne uštede budžetskih sredstava", navodi se u revizorskom izvještaju.

Kao i u institucijama BiH, ništa bolja situacija nije ni u entitetima.

Tako je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS već ranije, između ostalog, konstatovala da je RS po pitanju efikasnog korištenja energije na samom evropskom dnu i da ne raspolaže kadrovima i zanimanjima koja su vezana za ovu oblast.

"Preduslov za bilo kakav napredak u energetskoj efikasnosti je stabilan i kontinuiran izvor prihoda, a to je jedino ostvarivo kroz fondove kakav postoji u RS, ali ima drugi problem, a to je da zagađivači ne plaćaju nikakve naknade i to će morati da se promijeni. Moramo donijeti propise u tom smjeru, kao što je slučaj u evropskim zemljama, da zagađivač plaća", rekao je juče Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik