Gašić: Namenska industrija do 2020. među najvećim u Evropi

Bez autora
Nov 24 2015

Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio da srpsku namensku industriju vidi među najvećim u Evropi i svetu do 2020. godine, a u prilog tome, dodaje, govore rezultati koje postojeće fabrike beleže u protekle tri godine. Bratislav Gašić je rekao da je plan da se u sve fabrike namenske industrije uloži 103 miliona evra, a investicije se, kako objašnjava, odnose na modernizaciju i tehnološki razvoj postojećih fabrika namenske, kojih je bilo sedam, ali i je u planu da se krajem 2015. godine bitno proširi spisak fabrika. Po prvi put, "Trajal" ulazi sa većim brojem gas-zaštitne opreme i gas-maski za potrebe Vojske Srbije. Pokušavamo da 'Trajal' vratimo u okvire namenske industrije Srbije, pre svega zbog VS, jer su nam neophodni njihovi proizvodi, a onda da možemo sa njima da nastupamo i na tim trećim tržištima, kao što je Belorusija, rekao je Gašić. Naglasio je da VS do 2012. godine nijednu novu gas-masku nije kupila i da je kupovala samo kao uzorke, da bi tehničko-operativni centar mogao da razmatra da li one zadovoljavaju standarde VS.

Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio da srpsku namensku industriju vidi među najvećim u Evropi i svetu do 2020. godine, a u prilog tome, dodaje, govore rezultati koje postojeće fabrike beleže u protekle tri godine.

Bratislav Gašić je za Tanjug rekao da je plan da se u sve fabrike namenske industrije uloži 103 miliona evra, a investicije se, kako objašnjava, odnose na modernizaciju i tehnološki razvoj postojećih fabrika namenske, kojih je bilo sedam, ali i je u planu da se krajem 2015. godine bitno proširi spisak fabrika.

"Po prvi put, 'Trajal' ulazi sa većim brojem gas-zaštitne opreme i gas-maski za potrebe Vojske Srbije. Pokušavamo da 'Trajal' vratimo u okvire namenske industrije Srbije, pre svega zbog VS, jer su nam neophodni njihovi proizvodi, a onda da možemo sa njima da nastupamo i na tim trećim tržištima, kao što je Belorusija", rekao je Gašić.

Naglasio je da VS do 2012. godine nijednu novu gas-masku nije kupila i da je kupovala samo kao uzorke, da bi tehničko-operativni centar mogao da razmatra da li one zadovoljavaju standarde VS.

Gašić kaže i da je ministar odbrane Belorusije izrazio veliku želju i potrebu beloruske vojske za Trajalovim proizvodima, jer, kako je istakao, dovoljna je referenca da se tim proizvodima snabdeva Vojska Srbije, a to dosta znači u svetu i time oni mogu na mnogo lakši način da sklapaju ugovore sa stranim partnerima.

I "Jugoimport SDPR" je bitno podigao nivo proizvodnje složenih borbenih sistema u Velikoj Plani, dodao je Gašić, primetivši da "srpska pamet može sve da proizvede".

"Naravno, možemo uz pomoć i drugih svetskih proizvođača, kao što je sada slučaj da za borbene sisteme 'Nora' šasije kupujemo od ruskog 'Kamaza'", kaže Gašić.

Uveren je da će "Složeni borbeni sistemi" u Velikoj Plani moći već 2016. godine da uđu u serijsku proizvodnju "Nore", te da će i uz pomoć VS i tehničko-operativnog centra ući u serijsku proizvodnju "Lazara 2".

"To su dva sredstva koja su jako značajna i sa kojima već sada imamo značajne rezultate u SDPR-u. Njihova prodaja nekim trećim tržištima veoma doprinosi nivou izvoza, ali i samom opremanju Vojske Srbije", rekao je ministar odbrane.

Država od fabrika želi jasne biznis planove

Istakao je da država od fabrika želi jasne biznis planove, koji mogu da garantuju dobar proizvod namenske industrije 2020. godine, kao i odgovor kada se novac koji se ulaže vraća - državi pre svega, a i samim fabrikama, što podrazumeva da se zna i koliko je povećana proizvodnja.

"Naravno, država više nema prostora i želje da finansira, kao što je to početkom devedesetih urađeno u 'Prvom partizanu', kada je uloženo 20 miliona evra u jedan program koji nikada nije zaživeo", rekao je Gašić.

Ministarstvo odbrane juče je potpisalo prve ugovore sa "Prvim partizanom", "Milanom Blagojevićem" i "Slobodom", vredne oko 600 miliona dinara, a to je, kako je istakao ministar, deo od 1,2 milijarde dinara, koja je Vojska Srbije uštedela u svom budžetu 2015. godine.

"'Milan Blagojević' je dobio 485 miliona, dodatnih 18 miliona dobila je 'Sloboda', 'Prvi partizan' dobio je dodatnih 60 miliona, uz 121 milion koji je dobio početkom godine, tako da ćemo ove 1,2 milijarde podeliti svim fabrikama namenske industrije za kupovinu sredstava koja su neophodna Vojsci Srbije", rekao je Gašić.

Prema njegovim rečima, značajna ušteda ostvarena je "domaćinskom politikom", razmišljanjem o budžetu i jako velikim rezom u operativnim troškovima.

Naveo je i da je do 2012. godine, na putovanja sa ministrom išlo po 10 generala i 10 novinara, koji su, kako je rekao, boravili u najluksuznijim svetskim hotelima, dok danas sa ministrom putuju jedan, ili dva oficira i nijedan novinar.

"I to je način smanjenja troškova. Smanjenje dnevnica, korisnika dnevnica, i tu smo uštedeli. Uštedeli smo i na električnoj energiji, na derivatima, u mnogim stavkama u budžetu i taj novac, milijardu i dvesta miliona dinara, želimo da uložimo u kupovinu sredstava koja su nam potrebna, a pre svega to je kupovina municije", rekao je Gašić.

Napomenuo je da srpska namenska industrija ostvaruje značajnu saradnju sa ruskom namenskom industrijom, pre svega, kako je rekao, zato što je naoružanje VS iz perioda posle Drugog svetskog rata bilo bazirano na ruskom proizvodu i ruskim licencama.

"Potpisali smo veoma značajan ugovor prilikom posete premijera Moskvi, kada je intelektualna svojina u pitanju. Sa UAE takođe imamo izuzetno dobru saradnju. Takođe smo uveli kodifikaciju naših proizvoda po NATO standardu u svim fabrikama namenske industrije", rekao je ministar odbrane.

Istakao je da kodifikacija znači da je srpskim proizvodima moguće trgovati i sa NATO zemljama i da njihove vojske možemo da opremimo našim naoružanjem i opremom, te da je o tome bilo reči i prilikom razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Gašić kaže da Srbija proizvodi municiju 12,7 mm, ali ne u dovoljnim količinama, te navodi da "Prvi partizan" može da proizvodi svu municiju od 5,56 mm do 12,7 mm, ali da je potražnja za takvom municijom, kao i za snajperskom i mitraljeskom municijom, u svetu izuzetno velika, te da je premijer u tom kontekstu rekao da nam treba i fabrika u Uzićima.

Gašić kaže da za tu fabriku, koja može da zadovolji sve potrebe i zahteve iz sveta u ovom trenutku, kamen temeljac treba da bude postavljen do sredine decembra.

"Premijer je tada pomenuo i kapislanu koju radimo u 'Krušiku' u Valjevu. Zašto srpska pamet i srpski radnik ne može to da proizvede ovde - može - i tu fabriku već sredinom sledeće godine završavamo, tako da mi zaokružujemo proces i ne zavisimo ni od koga u svetu, kad je srpska namenska industrija u pitanju", rekao je Gašić.

Ispitati razloge za raskid ugovora sa Egiptom

Govoreći o raskidu ugovora vrednog 15 miliona evra između Egipta i "Zastava oružja" zbog primedbi na kvalitet pojedinih delova za 50.000 pištolja cz-99, Gašić je ponovio rešenost da se krivično procesuiraju odgovorni za te propuste istakavši da želi da se ispita sve što se dešavalo prilikom izvoza.

"Pre svega, zato što su ugled Republike Srbije ukaljali takvim gestom, a drugo ima indicija i određenih sumnji da je to bila i namera. Jedno neodgovorno ponašanje u samoj fabrici i ja insistiram na tome da to bude ispitano do kraja", rekao je Gašić.

Naglasio je da pre svega razmišlja o modernizaciji Vojske Srbije i da želi da imamo povezane jedinice, što bi VS svrstalo u red veoma modernih i dobro organizovanih vojski, kao i da ga raduje što će uskoro Vojska Srbije dobiti moderna sredstva, što će omogućiti veću sigurnost pripadnika VS u bilo kakvoj akciji.

"Kao što smo vratili 80 komandnih BOV 3 vozila, koja su 2010. proglašena kao neperspektivna i kao višak bila ponuđena za prodaju, pa smo ih danas vratili, tako želimo da imamo digitalizovane, povezane oklopne jedinice, što bi VS svrstalo u red veoma modernih i dobro organizovanih vojski", kaže Gašić.

Ministar odbrane 2020. godine vidi srpsku namensku industriju među najvećim namenskim industrijama sveta.

"U našem okruženju više nemate ovako organizovanu, na ovakvom tehnološkom nivou, namensku industriju. Pojedine zemlje, koje su nekad imale respektabilne kapacitete za to ili su dezorijentisane, u smislu da nemaju složen proizvod kao što to Srbija ima, ili nisu uspele da iz tih privatizacionih procesa, dođu na nivo na kojem je Srbija", rekao je Gašić.

Naglasio je da, iako je 1999. godine naša namenska industrija bila 95 odsto uništena, tokom 2013, 2014. i 2015. godine uspelo se u nameri da se vrati na 95 odsto obnovljenih kapaciteta i da postoje značajni izvozni poslovi.

"Sa nekih 80 miliona dolara, koliko je bio izvoz namenske industrije 2011. danas smo došli do 750 miliona dolara izvoza u 2015. godini", rekao je Gašić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik