U fokusu - Bosna i Hercegovina

Zakon ne vidi hiljade radnika s neuvezanim stažom

Uz 65.000 radnika većinski državnih firmi sa neuvezanim stažom, koje Vlada FBiH planira riješiti kroz zakon i za koje treba 453 miliona KM, ima bar još toliko ljudi s istim problemom u privatnom sektoru, bolnicama i slično, koji će se morati uzeti u obzir jer sada nisu obuhvaćeni radnom verzijom zakona, kažu u ESV i Zavodu PIO.

Edhem Biber, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH, istakao je da je ovo veliki problem i predstavlja jednu vrstu diskriminacije, ali i da je to samo jedna od dilema koje Vlada FBiH mora razriješiti pri izradi nacrta zakona o uvezivanju staža.

"Mi smo na sastanku ESV-a razmatrali prednacrt tog zakona. Još nije utvrđen nacrt. Najveći dio primjedbi i sindikata i poslodavaca bio je upravo zbog toga što je predviđeno uvezivanje staža samo radnicima većinski državnih firmi. Međutim, ima i drugih dilema, prije svega u vezi sa načinom finansiranja", rekao je Biber i dodao da je plan da se do kraja januara utvrdi nacrt, a do 31. marta da se završi cijeli zakon.

"Pokušaće se u dodatnim konsultacijama naći rješenja za neke zaposlene u privatnom sektoru. Ima nekih obećanja da se uzme kredit Svjetske banke. Ono što je predloženo jeste da se poslije zaduže određene firme da izmire dug za staž", kazao je Biber.

Napomenuo je da je plan da se namiruje staž prvo radnicima koji su stekli uslove za penziju. Vlada FBiH je za ovaj zakon, koji se odnosi na period od 1992. do kraja 2014. godine, ovogodišnjim budžetom planirala 50 miliona KM iz sredstava dobijenih privatizacijom manjinskog udjela FBiH u nekim firmama.

Zijad Krnjić, direktor Zavoda PIO FBiH, naglasio je da su za sadašnji plan uvezivanja staža radnicima većinski državnih firmi potrebna 453 miliona KM za 65.000 ljudi. Istakao je da u tu skupinu ne ulaze institucije, ustanove kao što su bolnice koje imaju dosta dugovanja, kao ni firme iz privatnog sektora koje su u međuvremenu propale. Dodao je da ima firmi koje su bile državne pa su privatizovane prije nekoliko godina.

"Vidjećemo u kom će pravcu ići zakon. Situacija je kompleksna i dosta je to težak problem i pravno i finansijski. I kad se obuhvate svi radnici, i u državnim i u privatnim firmama, pojavljuje se druga dilema, a to je zašto neko ko se ponašao neracionalno sada da bude rehabilitovan. Dosta je kompliciranog posla pred Vladom do početka razrješenja problema", kazao je Krnjić.

Napomenuo je da uz 65.000 radnika koji su planirani u radnoj verziji zakona ima bar još toliko ljudi van državnih firmi sa problemom neuvezanog staža.

"Ima i nekih općina, Zapadnohercegovački kanton je dužan, ali nema ni logike da oni uđu u zakon jer i oni imaju svoje budžete. Bolnice su najveći problem. Njihovi izvorni prihodi od doprinosa za zdravstvo ih ne podmiruju. Upitno je kako će se one riješiti. Ima i kojekakvih ustanova poput nekih obdaništa", dodao je Krnjić.

Istakao je da problem staža raste, i jednog momenta će se morati riješiti, te da sada treba odgovoriti na pitanja iz kojih sredstava i kome će biti plaćen staž.

Abud Sarić, predsjednik Sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu FBiH, rekao je da nema informacije o iznosu neuvezanog staža u bolnicama, dok je Kata Iveljić, predsjednica Sindikata hemije i nemetala FBiH i članica ESV FBiH, istakla da je protiv zakona kakav jeste sada, a sudeći po informacijama koje ima Vlada ne želi da ga mijenja.

"Ova vlast nema mandat da dijeli građane. Ne može se uvezati staž samo za one u državnim firmama, i niko od poslodavaca se ne smije amnestirati. Ja sam za to da se firme kreditno zaduže da uvežu staž. U zakon treba ubaciti član da država srazmjerno vlasništvu u nekoj firmi uplaćuje staž. Takođe, Porezna uprava FBiH treba da radi i naplati ono što pripada državi", dodala je Iveljićeva.

Do Kenana Spahića iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, predsjednika interresorne grupe za izradu zakona koju je prošle godine imenovala Vlada, nismo uspjeli doći, kao ni do ministra rada FBiH Veska Drljače.

Ministar je nedavno u medijima izjavio da će zaključno s ovom godinom 25.000 radnika kojima bi se uvezao staž imati uslove za odlazak u penziju, dok će cjelokupni period finansiranja trajati tridesetak godina. Dodao je da se o radnoj verziji zakona još vodi stručna rasprava i procjenjuju efekti.