U decembru protekle godine zabeležen je rekordno visok deficit opšteg računa države od 83,7 milijardi dinara, čime je samo u jednom mesecu za 19 milijardi dinara nadmašen ukupan manjak u budžetu ostvaren od januara do novembra 2015, upozorava Fiskalni savet u svojoj godišnjoj analizi. Snažan rast rashoda, međutim, velikim delom potiče i od nekoliko jednokratnih obaveza koje nisu bile planirane budžetom za 2015, ali je krajem godine bilo najavljeno da će država preuzeti njihovu otplatu. Reč je o preuzimanju duga „Srbijagasa” prema NIS-u, obaveza prema vojnim penzionerima i isplati prvobitno loše planirane subvencije poljoprivredi. Ovo je ukupne rashode države povećalo za 43 milijarde dinara.
U decembru protekle godine zabeležen je rekordno visok deficit opšteg računa države od 83,7 milijardi dinara, čime je samo u jednom mesecu za 19 milijardi dinara nadmašen ukupan manjak u budžetu ostvaren od januara do novembra 2015, upozorava Fiskalni savet u svojoj godišnjoj analizi.
„Snažan rast rashoda, međutim, velikim delom potiče i od nekoliko
jednokratnih obaveza koje nisu bile planirane budžetom za 2015, ali je krajem godine bilo najavljeno da će država (bez rebalansa budžeta) preuzeti njihovu otplatu. Reč je o preuzimanju duga „Srbijagasa” prema NIS-u, obaveza prema vojnim penzionerima i isplati prvobitno loše planirane subvencije poljoprivredi. Ovo je ukupne rashode države povećalo za 43 milijarde dinara”, piše u izveštaju Fiskalnog saveta.
Premda je uključivanje pomenutih obaveza u javni dug Republike, ovaki budžetski rashodi, prema njihovoj oceni, „zapravo predstavljaju hronični problem domaćih javnih finansija”.
Postala je uobičajena praksa da se problemi državnih preduzeća i drugih entiteta godinama „guraju pod tepih”, da bi se onda u jednom trenutku nužno pojavili kao (neplanirani) trošak, navode u Fiskalnom savetu.
Podsećaju da su 2014. godine neplanirani rashodi budžeta dostigli 80 milijardi dinara, kada su na naplatu došli garantovani dugovi državnih preduzeća, troškovi za sanaciju propalih banaka i dokapitalizaciju Dunav osiguranja i Poštanske štedionice, a preuzet je i dug „Jata” prema dobavljačima.
„Slično će se najverovatnije ponoviti i u 2016. kad na naplatu dospeva garantovani dug RTB Bor i najavljeno preuzimanje duga Petrohemije prema NIS-u”, upozorava Fiskalni savet.
Dodaju i to da preliminarni podaci o izvršenju budžeta Republike u januaru 2016. ukazuju na to da je zabeležen prilično veliki suficit od 33 milijarde dinara – što je za oko 20 milijardi dinara bolji rezultat od prošlogodišnjeg.
To je, ocenjuju posledica jednokratnih kretanja, a ne održivi trend. Privremeno su povećani prihodi od akciza, ali je i prebacivanjem prihoda od prodaje frekvencija mobilnim operaterima (12,7 milijardi dinara) u novembru 2015. za ovu godinu, ostvaren neplaniran i privremeni rast neporeskih prihoda.
„Kad se sve uzme u obzir, veliki januarski višak na nivou Republike zapravo bio je očekivan i svakako je privremen”, zaključuju u Fiskalnom savet.