U fokusu - Bosna i Hercegovina

Minimalac granica za oporezivanje plate

Poslovna zajednica u Srpskoj insistiraće da neoporezivi dio plate bude povećan sa 200 na 370 KM, a ukoliko bi taj zahtjev bio usvojen, poresko rasterećenje po radniku bi umjesto sadašnjih 30 bilo povećano na skoro 60 maraka.

Privredna komora RS je u planu rada za ovu godinu kao jedan od važnijih zadataka navela izmjene Zakona o porezu na dohodak u pravcu povećanja dijela plate na koji poslodavci ne plaćaju porez. Privrednici smatraju da bi neoporezivi dio plate trebalo da bude u visini najniže zagarantovane zarade u RS ističući da bi privreda tim potezom postala znatno konkurentnija i efikasnija.

Neoporezivi dio dohotka iznosio je 250 KM do februara 2011. godine kada je u potpunosti ukinut. U februaru 2014. godine je na inicijativu Privredne komore RS ova kategorija vraćena, ali je prag stavljen na 200 KM.

Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević objašnjava da su i tada zahtijevali da neoporezivi dio bude u visini najniže plate u Srpskoj od 370 KM.

- I tih 200 KM je dobro, ali nije dovoljno da bi se povećala konkurentnost privrede i smanjilo opterećenje poslodavaca koji se nalaze u neravnopravnom položaju u odnosu na privrednike iz zemalja okruženja - rekao je Blagojević izrazivši očekivanje da će vlasti imati sluha za zahtjeve poslodavaca i da će izmjene zakona, kojima bi prag bio podignut do visine minimalca biti usvojene tokom godine.

Direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić kaže da poslovna zajednica očekuje smanjenje opterećenja na rad na nivo iz 2008. godine.

- Postojeći nivo poreskih opterećenja na rad u kombinaciji sa nizom drugih fiskalnih i parafiskalnih nameta veoma negativno utiče na poslovanje. Kratkoročno očekujemo povećanja neoporezivog dijela dohotka u visini najniže plate i smanjenje zbirne stope doprinosa za 1,4 odsto, a dugoročno smanjenje stope doprinosa u periodu do 2018. što će na kraju smanjiti oporezivanje rada na nivo iz 2008. godine - rekao je Aćić i dodao da jasan i stimulativan poreski okvir uz pravnu sigurnost i političku stabilnost predstavljaju osnovne preduslove za zadržavanje kapitala, pogotovo privatnog, na ovim prostorima.

Visoko poresko opterećenje ima negativan efekat na tržištu rada i zapošljavanje, jer stimuliše rad na crno i izbjegavanje plaćanja obaveza. Snižavanje poreza bi se, međutim, u startu odrazilo na prihode u budžetu RS, ali bi dugoročno negativne posljedice bile neutralisane kroz smanjenje sive ekonomije i zapošljavanje, što bi donijelo veći obuhvat za ubiranje poreza.