"Fijat" iz Srbije u Moskvi dogodine

Bez autora
May 22 2016

Tržište automobila u Rusiji počeće da se oporavlja i “povećava apetite” pročetkom 2017. godine. Ta prognoza Denisa Manturova, koji rukovodi Ministarstvom industrije i trgovine Rusije, mogla bi da ohrabri i proizvođače automobila u Kragujevcu. U narednih šest meseci mogla bi da se sredi papirologija oko odobravanja kvote za kragujevačke “fijate”, pa bi se uz povlašćene uslove mogli izvesti prvi automobili na to veliko tržište. Čim se sve tri zemlje carinske unije, Rusija, Belorusija i Kazahstan, usaglase i daju “Fijatu” zeleno svetlo, brzo treba krenuti u razgovore sa dilerima i serviserima koji su zainteresovani za saradnju.

"Fijat" iz Srbije u Moskvi dogodineTržište automobila u Rusiji počeće da se oporavlja i “povećava apetite” pročetkom 2017. godine. Ta prognoza Denisa Manturova, koji rukovodi Ministarstvom industrije i trgovine Rusije, mogla bi da ohrabri i proizvođače automobila u Kragujevcu.

U narednih šest meseci mogla bi da se sredi papirologija oko odobravanja kvote za kragujevačke “fijate”, pa bi se uz povlašćene uslove mogli izvesti prvi automobili na to veliko tržište.

Čim se sve tri zemlje carinske unije, Rusija, Belorusija i Kazahstan, usaglase i daju “Fijatu” zeleno svetlo, brzo treba krenuti u razgovore sa dilerima i serviserima koji su zainteresovani za saradnju.

Eksperti kažu da taj deo posla neće biti nimalo lak, jer “fijat” nije automobil oko koga postoji veliko interesovanje kupaca. Statistika govori da se do sada u Rusiji prodavao simboličan broj “fijata”.

Eksperti predviđaju pad proizvodnje automobila u Rusiji u ovoj godini, pa će i prodaja biti manja od pet do sedam odsto. Prognoza Asocijacije evropskog biznisa (AEB) je optimističnija i po njoj će ove godine biti prodato 1,53 miliona automobila, pa bi na kraju godine pad trebalo da bude oko četiri odsto.

U januaru ove godine pad prodaje je bio zabrinjavajući i iznosio je 29,1 odsto, ali kasnije se situacija popravljala, kaže Jorg Šrajber, predsednik Komiteta auto-proizvođača Asocijacije evropskog biznisa. Poređenja radi, 2015. je prodato 1,6 miliona i to je bila najteža godina, jer je pad prodaje bio čak 35,7 posto.

Iako eksperti tvrde da su danas u Rusiji najjeftiniji automobili u Evropi, zbog drastičnog pada kupovne moći građana, prodaja slabo ide, pa svaki, makar i mali, rast ovdašnji mediji poprate ulivajući optimizam domaćim fabrikama. “AvtoVAZ” je prvi put u toku dve godine imao porast prodaje “lada”.

To je postignuto zahvaljujući novim modelima “lade” - “vesta” i “X rej”, ali tržište u celini je i dalje u minusu.Uzgred, novi modeli “lade” imaju pojačan novi motor, a takođe i znatno bolju klimatizaciju. U aprilu je prodato 24.700 “lada”, što je 7,8 posto više od istog perioda u lanjskoj godini.

Od ukupne prodaje automobila u aprilu u Rusiji, na “lade” je otpalo 20 odsto. Proizvođače “lada” raduje što dilerske mreže tvrde kako stalno raste potražnja za novim modelima. Inače, najprodavaniji automobil u Rusiji je i dalje “lada-granta”.

Prošlog meseca (april) u Rusiji je prodato 123.200 novih putničkih vozila, što je 6,9 posto manje nego u istom periodu 2015.

Što se tiče drugih proizvođača vozila u Rusiji, oni imaju još veće probleme.

Ne samo proizvođači, već i vlasti Rusije su veoma zainteresovane za stabilizaciju situacije na tržištu vozila. U tim fabrikama je zaposlen veliki broj radnika i stavljanje katanaca na proizvodne pogone donelo bi nove probleme, jer bi se povećao broj nezaposlenih.

Zbog toga će ruska vlada na razne načine da podrži svoje fabrike vozila. Svakako je ohrabrenje to što što domaća valuta rublja nema više drastične skokove i padove u odnosu na dolar i evro. Slaba rublja direktno utiče na smenjenje broja ljudi koji uopšte ulaze u auto-salone.

Za nas je svakako interesantno i to hoće li se ostvariti priče da će srpski proizvođači auto-delova zameniti Turke, koji su do sada prodavali znatne količine delova automobilskoj industriji u Rusiji.

Jasno je da o tome ne odlučuju političari nego vlasnici fabrika, koji i licenciraju delove koje koriste. Mora se znati da o tome hoće li u “tojoti” biti turski ili srpski delovi odlučuju Japanci, a ne neki ruski političar bez obzira na to koliko visoku fotelju zauzima. Dobro upućeni znaju da licenciranje auto-delova nije brz proces.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik