U fokusu - Bosna i Hercegovina

Otkucava posljednji rok za legalizaciju

Vlasnicima nelegalnih objekata u RS ostala su još nepuna dva mjeseca da legalizuju svoje bespravno podignute građevine, a ukoliko to ne učine, mogli bi ostati bez krova nad glavom.

Sudeći prema dosadašnjem odzivu vlasnika "divljih" objekata, mnogima od njih prijeti rušenje, jer je broj zahtjeva za legalizaciju minoran u odnosu na bespravnu gradnju.

Od 80.000 nelegalno sagrađenih objekata, koliko se procjenjuje da ih je u RS, gotovo četvrtina je u Banjaluci. Na većinu vlasnika takvih objekata nije uticalo ni to što su im ponuđene olakšice prilikom legalizacije, kao što su manji broj dokumentacije i povoljnije cijene. To potvrđuje i podatak Gradske uprave Banjaluka da je od gotovo 20.000 "divljih" objekata podnesen 13.901 zahtjev za legalizaciju.

- Od toga je riješeno 7.885 zahtjeva, od čega je samo 3.787 objekata legalizovano. Uopšte nismo zadovoljni, očekivali smo mnogo veći odziv - rekli su Gradskoj upravi Banjaluka i dodali da većina zahtjeva nije pozitivno riješena zbog problema sa imovinsko-pravnim odnosima.

U Gradskoj upravi Doboj ističu da su do sada legalizovana 142 bespravno izgrađena objekta, a u toku je rješavanje 562 zahtjeva. U Prijedoru, gdje procjenjuju da ima oko 5.000 "divljih" građevina, do sada je podneseno 3.567 zahtjeva za legalizaciju, od čega je 2.387 riješeno. Na adresu Gradske uprave Bijeljina stiglo je svega 2.630 zahtjeva za legalizaciju, za oko 8.000 bespravno izgrađenih objekata.

- Svi oni koji ne podnesu zahtjev za legalizaciju do kraja godine gube pravo na to, a objekti ne mogu biti predmet legalizovanja - rekao je šef Odsjeka za legalizaciju u  Odjeljenju za prostorno uređenje grada Bijeljine Dušan Savić.

Legalizacija se planiranim intenzitetom ne odvija ni u srbačkoj opštini, jer je do sada ozakonjena svega trećina bespravno sagrađenih objekata. Dobrim odzivom na legalizaciju ne mogu se pohvaliti ni u Gradišci, gdje je od 5.000 "divljih" objekata zahtjev za njihovo ozakonjenje predalo samo 407 vlasnika.

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS ističu da ne razmišljaju o produženju roka za legalizaciju, jer za to, kako kažu, nema više razloga.

- Inače, da bi se rok produžio, neophodno je izmijeniti odredbe Zakona o uređenju prostora i građenju, a to ipak zahtijeva vrijeme i postupak - rekli su u Ministarstvu, podsjećajući da vlasnici bespravnih objekata treba do isteka roka samo da podnesu zahtjev za legalizaciju, čime će biti evidentirani i automatski steći pogodnosti i zaštitu.

S obzirom na to da ovaj rok neće biti produžen, dodali su u Ministarstvu, vlasnici bespravno izgrađenih objekata biće izloženi riziku da nadležni inspekcijski organi nalože njihovo rušenje.

- Sigurno se ne može reći da je cilj Vlade ili nadležnih organa jedinica lokalne samouprave uklanjanje bespravnih objekata sa terena. Međutim, vlasnici takvih objekata se samo podnošenjem zahtjeva za legalizaciju mogu zaštititi od "dobre ili loše volje" građevinskih inspektora ili komšija ili drugih lica koja u svakom momentu mogu pokrenuti proces uklanjanja - naglasili su u Ministarstvu.

Istakli su da je činjenica da će određen broj objekata biti uklonjen, a riječ je o onima čija je gradnja počela poslije 24. maja 2013. bez građevinske dozvole i čija legalizacija prema zakonu nije moguća.

- Zato je naša poruka građanima da u preostalom roku obavezno podnesu zahtjeve i mirnije spavaju, a o nekakvom novom roku ne treba ni da razmišljaju jer za to sada sigurno nema realnih razloga - poručili su u Ministarstvu za prostorno uređenje.

Cijene

Zakonom je određena fiksna naknada koja se obavezno plaća tokom legalizacije, a u postupku nema rente i naknade za uređenje građevinskog zemljišta. Za objekte do 100 kvadratnih metara fiksna naknada je 100 KM, za objekte bruto površine od 100 do 200 kvadrata plaća se do 500 KM, a za one od 200 do 300 kvadrata 1.000 KM. Stambeno-poslovni objekti od 300 do 400 kvadrata mogu se legalizovati uz naknadu od 2.000 KM. Porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi prve i druge kategorije oslobođeni su plaćanja fiksne naknade.