Kako do smanjenja nameta na zarade uz stabilnu državnu kasu

Bez autora
Nov 22 2016

Da bi se podržala privreda i ubrzao ekonomski rast, država će, kako se najavljuje, u drugoj polovini naredne godine smanjiti poreze i doprinose na zarade i druge poreske stope.Privreda smanjenje nameta na rad traži već 10 godina, jer su, kažu, u većini zemalja regiona niži za trećinu. Stručnjaci su saglasni – smanjenje je potrebno, ali uz očuvanje stabilnosti prihoda u državnu kasu. Za svakog radnika državi se plaća 10 odsto poreza na zaradu, a onda i poslodavac i zaposleni plaćaju doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje i za nezaposlenost.

Kako do smanjenja nameta na zarade uz stabilnu državnu kasuDa bi se podržala privreda i ubrzao ekonomski rast, država će, kako se najavljuje, u drugoj polovini naredne godine smanjiti poreze i doprinose na zarade i druge poreske stope. Privreda smanjenje nameta na rad traži već 10 godina, jer su, kažu, u većini zemalja regiona niži za trećinu. Stručnjaci su saglasni – smanjenje je potrebno, ali uz očuvanje stabilnosti prihoda u državnu kasu.

Za svakog radnika državi se plaća 10 odsto poreza na zaradu, a onda i poslodavac i zaposleni plaćaju doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje i za nezaposlenost.

"Na 100 dinara neto zarade država uzima 64 do 67 dinara, zavisno od visine zarade", ističe Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku.

Smanjenje nameta na zarade je put kojim se mora ići, kažu stručnjaci, ali oprezno.

"Doprinosi i indirektno porezi, pre svega PDV, su osnovne pozicije koje pune budžet. Prema tome, nema velikog igranja u smislu eksperimenata sa jednom takvom merom. To je bila jedna od osnovnih prepreka da prethodne vlade to urade", kaže ekonomista Ivan Nikolić.

Kad se država odrekne dela nekog dela prihoda, mora to negde da nadoknadi, na primer, boljom naplatom postojećih poreza pre svega na imovinu i daljim smanjivanjem sive ekonomije.

"Mi smo rezultate smanjivanja sive ekonomije imali već ove godine. Rast prihoda od akciza i od poreza na dodatu vrednost je višestruko veći od rasta proizvodnje, prometa itd. Međutim, mi i dalje imamo veliki udeo sive ekonomije", ističe ekonomista Stojan Stamenković.

O procentu mogućeg smanjenja nameta na zarade ekonomisti ne bi da nagađaju. Privreda ima računicu.

"Za sada bi bilo dobro da porezi i doprinosi budu na nivou kao što je u većini istočnoevropskih zemalja – 40 do 42 odsto. To bi bilo značajno rasterećenje. Mi bismo bili konkurentni s državama kao što su Slovačka, Češka, Mađarska, bili bismo konkurentniji u odnosu na Bugarsku, gde je poslednje tri godine otišlo najviše investitora u regionu", ukazuje Rajić.

U Bugarskoj su nameti na zarade najniži – 20 odsto, u Albaniji 25 odsto. Od nas veće poreze i doprinse na rad u regionu imaju Crna Gora i Slovenija.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik