Banke stabilne unatoč padu dobiti

Bez autora
Dec 15 2010

Unatoč krizi i padu dobiti za dvadesetak posto, banke u Hrvatskoj i dalje posluju profitabilno. U prvih su devet mjeseci na kamatama, provizijama i minusima na tekućim računima zaradile gotovo tri i pol milijardi kuna. U Udruzi banaka poručuju - novca za kredite ima, ono što zabrinjava je činjenica da nedostaju kvalitetni projekti, pa bankari povlače kapital iz Hrvatske. Lanjsku dobit banke neće kao do sada zadržati u zemlji već će dioničarima isplatiti dividende. Tako bi pet vodećih banaka moglo iz zemlje iznijeti čak dvije milijarde kuna. Unatoč odljevu dijela dobiti, novca u bankama ima, no poduzetnici i građani bježe od novih zaduživanja. Kartičnih kredita manje je za deset, a onih za kupnju automobila i do 15 posto. Pad kamata teško je očekivati dok se ne snizi udio loših kredita od 7 posto. U lov na jeftinije kredite ili veće kamate na štednju građani mogu od Nove godine krenuti put inozemstva. Vlada je liberalizirala devizno poslovanje pa više nema zakonskih ograničenja za otvaranje štednih računa diljem svijeta.

Banke stabilne unatoč padu dobitiUnatoč krizi i padu dobiti za dvadesetak posto, banke u Hrvatskoj i dalje posluju profitabilno.

U prvih su devet mjeseci na kamatama, provizijama i minusima na tekućim računima zaradile gotovo tri i pol milijardi kuna.

U Udruzi banaka poručuju - novca za kredite ima, ono što zabrinjava je činjenica da nedostaju kvalitetni projekti, pa bankari povlače kapital iz Hrvatske.

Lanjsku dobit banke neće kao do sada zadržati u zemlji već će dioničarima isplatiti dividende. Tako bi pet vodećih banaka moglo iz zemlje iznijeti čak dvije milijarde kuna.

Unatoč odljevu dijela dobiti, novca u bankama ima, no poduzetnici i građani bježe od novih zaduživanja. Kartičnih kredita manje je za deset, a onih za kupnju automobila i do 15 posto. Pad kamata teško je očekivati, kažu bankari, dok se ne snizi udio loših kredita od 7 posto.

U lov na jeftinije kredite ili veće kamate na štednju građani mogu od Nove godine krenuti put inozemstva. Vlada je liberalizirala devizno poslovanje pa više nema zakonskih ograničenja za otvaranje štednih računa diljem svijeta. Banke vjeruju da će Hrvati i dalje štedjeti u zemlji zbog trenutačno dvostruko većih kamata na dugoročnu štednju. Zbog toga je štednja građana ove godine porasla za šest i pol milijardi kuna.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik