Poslovne vesti - Hrvatska

Bruto inozemni dug pao na 66,7% BDP-a

Izraženo smanjenje na godišnjoj razini rezultat je smanjenja duga središnje banke. Međutim, u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, uslijed rasta duga kod svih sektora i uz znatno skromnije smanjenje duga središnje banke, bruto inozemni dug zabilježio je povećanje.

Promatrajući detaljnije po komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom smanjio se s 25,4% na kraju 1. tr. 2024. na 12,3% krajem ožujka 2025., a iznosio je 7,1 mlrd. eura. U odnosu na kraj 2024. smanjio se za 163 milijuna eura ili 2,2%. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 32,1% u ukupnom ino dugu, iznosio je 18,5 mlrd. eura (+400 milijuna eura ili 2,2% više u odnosu na kraj 2024.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju ožujka 2025. je u odnosu na kraj 2024. porastao za 265 mil. eura ili 1,8%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 25,5%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem 2025. iznosio je 14,7 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug kreditnih institucija tj. banaka iznosio 6,3 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2024. povećan za 411,5 mil. eura odnosno 7%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 10,9%.

Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 26,4 mlrd. eura ili 45,7% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 31,4 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 54,3% ukupnog bruto inozemnog duga.

U skladu s navedenim i uz nastavak solidnog nominalnog rasta BDP-a, na kraju prvog tromjesečja 2025. relativni pokazatelj inozemne zaduženosti je iznosio 66,7% BDP-a. U odnosu na kraj prvog tromjesečja prošle godine, pokazatelj je manji za 12,1 postotnih bodova, dok je u odnosu na kraj 2024. porastao za jedan postotni bod. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (87,7% ukupnoga bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na kraj 2024. za 1,3 postotna boda promatramo li omjer duga i BDP-a.

Prema navodima iz HNB-a ulaskom RH u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza.