Poslovne vesti - Hrvatska

Država do 2013. za kredite i obveznice mora isplatiti 31 milijardu kuna

Vanjski dug Hrvatske do kraja 2011. narast će na 46,1 milijardu eura, izračunali su analitičari Raiffeisen banke u publikaciji RBA Analize, ali, unatoč rastu, konsolidacija duga je počela, pa će u iduće dvije godine rast vanjskog zaduženja biti znatno umjereniji nego je bio u proteklih sedam godina.

Podsjetimo, Hrvatska je 2004. završila s vanjskim dugom od 22,9 milijardi eura. Kako se očekuje i umjereni rast ekonomije, koji stručnjaci smještaju u okvir od 1 do 2 posto, udjel vanjskog duga u BDP-u neće premašiti rekordnu razinu iz prošle godine, kada se opasno približio razini od 100 posto. Razdoblje velikog zaduživanja je iza nas, pa će tako do 2013. vanjski dug narasti za 2,2 milijarde eura, a uz širenje gospodarstva udjel duga u BDP-u trebao bi se spustiti na 92 posto.

Usporavanje zaduživanja prije svega je posljedica razduživanja sektora stanovništva i nesklonost banaka prema plasmanima u privatni sektor, što se može zaključiti na temelju podataka o kreditnoj aktivnosti. Analitičari RBA ni u 2011. ne očekuju značajniji oporavak kreditne aktivnosti banaka, osobito ne prema sektoru stanovništva i prema segmentu malih i srednjih poduzeća. Unatoč smanjivanju i aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, značajni oporavak plasmana ograničen je slabostima u realnom sektoru i nepovoljnim trendovima na tržištu rada, napominje se u Analizama, čiji autori očekuju zadržavanje niskih kamatnih stopa na tržištu novca, plasmane kunske likvidnosti u prekonoćne depozite i usmjerenost na aukcije trezorskih zapisa.

A javni dug, za razliku od ukupnog vanjskog duga, bilježi neprekidni rast. Tako će se samo u 2011. javni dug popeti s 138 na 155 milijardi kuna, očekuju analitičari RBA, a do 2013. država će zaduženjima generirati ukupno 186 milijardi kuna javnog duga. Time će se popeti na 47,7 posto BDP-a, što je jasan znak da se moraju provesti strukturne reforme. Ako se javnom dugu pribroje i jamstva državnim tvrtkama i HBOR-u, ukupan uteg iznosit će do kraja 2013. godine 240 milijardi kuna, odnosno 61,7 posto BDP-a.

Deficit proračuna u 2011. ostaje na visokoj razini, odnosno blizu 6 posto, a tek će se 2013., prema procjenama analitičara, spustiti ispod 4 posto. U izostanku reformi i sužavanja uloge države, kao financijera, Hrvatskoj prijeti nemogućnost ulaska u eurozonu, s obzirom na to da je jedan od kriterija ulaska u monetarnu uniju zadržavanje javnog duga na granici od 60 posto.

Država se dijelom zadužuje i zbog otplate dugova. Samo za kredite i izdane obveznice država će u 2011. morati izdvojiti 10 milijardi kuna, a do 2013. ukupno će isplatiti 31,2 milijardu kuna.