Poslovne vesti - Hrvatska

EBRD uložio 287 milijuna eura u Hrvatsku u 2025.

Tijekom 2025. uložila je ukupno 287,4 milijuna eura u 17 projekata, pri čemu je cjelokupno financiranje bilo usmjereno na privatni sektor.

Aktivnosti Banke u 2025. godini ponovno su potvrdile njezinu predanost jačanju gospodarskog razvoja Hrvatske, konkurentnosti i zelene tranzicije, uz snažnu podršku ključnim reformama.

U 2025. godini gotovo 80% svih ulaganja bilo je usmjereno na korporativni sektor, obuhvaćajući širok raspon djelatnosti – od proizvodnje i trgovine hranom do obnovljivih izvora energije

Među najvažnijim projektima izdvajaju se ulaganje u vlasnički kapital od 16,7 milijuna eura u tvrtku IE-Energy Projekt d.d. za prvi veliki projekt baterijskog skladištenja energije u Hrvatskoj, kreditno financiranje od 50 milijuna eura tvrtki BMT Alutech Solutions za izgradnju nove tvornice automobilske industrije za sustave kočenja putem elektroničkog signala („brake-by-wire“), te trgovačkom lancu Studenac za daljnje širenje poslovanja u iznosu od 70 milijuna eura.

EBRD je pružio podršku i razvoju fondova privatnog kapitala u regiji kroz ulaganja u fondove Provectus SEE Fund II, ALFI Private Equity Fund III i Booster Capital Fund.

Financijski sektor i dalje je imao važnu ulogu, uključujući podrsku PBZ Leasingu kroz kreditnu liniju od 25 milijuna eura PBZ Leasingu za financiranje malih i srednjih poduzećimaBanka je nastavila aktivno sudjelovati i na tržištu kapitala, uloživši 38,2 milijuna eura u obveznice povezane s održivošću (Sustainability-Linked Bonds SLB) koju je izdao Bosqar Invest i koji ujedno predstavlja najveće SLB izadnje u na hrvatskom trzistu kapitala izdane od strane domaće, nebankovne institucije.

Osim financiranja, EBRD je u 2025. godini nastavio snažno podupirati strukturne reforme ključne za jačanje konkurentnosti gospodarstva i otpornosti društva na klimatske promjene. Poseban naglasak stavljen je na razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj kroz podršku u pripremi strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u RH i njegovu regionalnu integraciju s osam zemalja srednje i istočne Europe - Slovačku, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Rumunjsku, Poljsku, Mađarsku i Sjevernu Makedoniju, čime se otvaraju nove mogućnosti za ulaganja i financiranje poduzeća. Banka je istodobno podržala unaprjeđenje upravljanja državnim nekretninama, jačajući transparentnost i profesionalne standarde u skladu s OECD smjernicama te stvarajući dugoročne preduvjete za održiv rast. Dodatno je produbljena podrška energetskoj tranziciji kroz istraživanje potencijala novih obnovljivih izvora, skladištenja energije u baterijskim sustavima te mogućnosti skladištenja ugljikova dioksida, čime se jačaju sigurnost opskrbe i ubrzava dekarbonizacija gospodarstva.

Osvrćući se na ostvarene rezultate, Miljan Ždrale, regionalni direktor EBRD-a za srednju Europu, izjavio je: „Naše ulaganje od 287,4 milijuna eura u 2025. godini pokazuje snažno povjerenje EBRD-a u hrvatsko gospodarstvo i privatni sektor. Ovo je bila godina inovacija – od prvog velikog projekta baterijskog skladištenja energije do rekordnih aktivnosti na tržištu kapitala. Ponosni smo na suradnju s partnerima u Hrvatskoj usmjerenim na budućnost i na doprinos reformama koje jačaju konkurentnost, ubrzavaju zelenu tranziciju i povećavaju dugoročnu otpornost. Na tom tragu, u 2026. godini planiramo proširiti našu podršku novim projektima koji će otvoriti još više prilika za održivi rast.”

Hrvatsko gospodarstvo u 2025. godini imalo je stabilne temelje, potaknute snažnom domaćom potražnjom, kontinuiranim ulaganjima i priljevom sredstava iz fondova Europske unije. Ulaskom u 2026. godinu, EBRD ostaje u potpunosti predan podršci ključnim reformama, inovativnim privatnim ulaganjima i razvoju zelene infrastrukture koji će oblikovati sljedeću fazu rasta Hrvatske.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uložila je više od 5,2 milijarde eura u 276 projekta u Hrvatskoj otkako je tamo započela s radom. Fokus Banke je na podršci naporima za ubrzanje reformskog procesa, iskorištavanju prednosti pristupanja Europskoj uniji te unaprjeđenju tranzicije i konkurentnosti korporativnog sektora.