Banke su u Srbiji zaradile prošle godine 25,4 milijardi dinara ili nešto više od 245 miliona evra, 25 odsto više nego 2009. godine. Tokom prošle godine, stopa nenaplativih kredita kretala se i do 20 odsto, ali prema bilansima, banke su ostvarile najveći prihod od kamata do sada - 179,4 milijarde dinara. Prihodi od naknada i provizija su porasli sa 42 milijarde 2009. godine, na 73,85 milijardi prošle godine, odnosno za neverovatnih 60 odsto. Banke su imale pravu korist od subvencionisanih kredita, ali i od pozamašnih kamata koje je davala država na svoje obveznice, a koje su one većinom kupovale. Na čelu bankarskog sektora bila je "Banca Intesa" sa aktivom od 359,1 milijardu dinara i profitom, pre oporezivanja, od čak 8,46 milijardi dinara.
Banke su u Srbiji zaradile prošle godine 25,4 milijardi dinara ili nešto više od 245 miliona evra, 25 odsto više nego 2009. godine.
Tokom prošle godine, stopa nenaplativih kredita kretala se i do 20 odsto, ali prema bilansima, banke su ostvarile najveći prihod od kamata do sada - 179,4 milijarde dinara.
Prihodi od naknada i provizija su porasli sa 42 milijarde 2009. godine, na 73,85 milijardi prošle godine, odnosno za neverovatnih 60 odsto.
Banke su imale pravu korist od subvencionisanih kredita, ali i od pozamašnih kamata koje je davala država na svoje obveznice, a koje su one većinom kupovale.
Na čelu bankarskog sektora bila je "Banca Intesa" sa aktivom od 359,1 milijardu dinara i profitom, pre oporezivanja, od čak 8,46 milijardi dinara.
Druga najveća banka na tržištu je "Komercijalna banka" sa aktivom od 255,9 milijardi dinara, dok je banka sa drugim najvećim profitom niška "AIK Banka" sa 6,2 milijarde dinara.
Najveći kapital na kraju prošle godine imala je takođe "Banca Intesa" 57,3 milijarde dinara, dok je druga banka po visini kapitala "Raiffeisen Banka".
Najveći gubitaš i prošle godine je bila mađarska "OTP Banka" sa minusom od 2,5 milijarde dinara, zatim grčka "Alpha banka" sa 1,7 milijardi gubitka i "Kredit Agrikole banka" sa gubitkom od 1,14 milijardi dinara.